Podvodna nalazišta prirodnog plina mogla bi dramatično promijeniti budućnost Grčke potvrde li se prve procjene o njihovoj vrijednosti od 464 milijardi eura, po istraživanju predstavljenom grčkom premijeru Antonisu Samarasu, koje prenosi Reuters.

Nalazišta plina u ekonomskim zonama Izraela, Cipra i Libanona potaknula su velika istraživanja u toj regiji i već postoje planovi za zajednički izvoz plina Europi. Ukupne rezerve plina u istočnom Sredozemnom moru procjenjuju se na više od 10 bilijuna kubičnih metara, po procjenama američke znanstvene agencije US Geological Survey koje ne uključuju područje južno od Krete, što bi bilo dovoljno za europske potrebe više od 15 godina.

To bi moglo udahnuti život posustalim europskim naftnim i plinskim industrijama, koje se temelje na pretežito kopnenim nalazištima, jer teška gospodarska vremena bude zanimanje za domaća nalazišta. Potencijali zapadnog Sredozemnog mora, čije potencijalne rezerve US Geological Survey procjenjuje na 1,4 bilijuna kubičnih metara, također su se postali zanimljiviji nakon što je Italija ublažila dvogodišnju zabranu bušenja i obećala smanjenje birokracije.

Istraživanje, koje objedinjuje postojeće znanstvene podatke, ističe da geološke sličnosti ukazuju da bi rezerve plina u vodama kod Krete mogle odgovarati bogatom Levantinskom bazenu gdje se nalaze nedavna izraelska i ciparska otkrića. Strateški značajne rezerve u grčkim vodama južno od Krete procjenjuju se na 3,5 bilijuna kubičnih metara, što bi bilo dovoljno za opskrbu Europe šest godina i odgovara količini od 1,5 milijardi barela nafte, kaže se u istraživanju.

Premda će joj za istraživanje i razvoj 'offshore' plinskog sektora trebati godine, Grčka je već raspisala natječaj za licence za iskorištavanje podvodnih plinskih nalazišta i angažirala tvrtku za seizmička istraživanja da procijeni ugljikovodične depozite. Rezultati se očekuju sredinom 2013. Predstavljajući svoja otkrića, autori istraživanja Antonis Foscolos, Elias Konofagos i Nikos Lygeros istaknuli su kako očekuju da grčka država od tih rezervi ostvari 464 milijardi eura prihoda. "Smatramo da je to jako konzervativna brojka", rekao je Konofagos, čija tvrtka neformalno savjetuje vladu u energetskim pitanjima. Drugo istraživanje objavljeno u časopisu "Journal of Environmental Science and Engineering" u lipnju procijenilo je da Grčka posjeduje četiri bilijuna kubičnih metara plina i tri milijardi barela sirove nafte.

Grčka trenutačno troši pet posto BDP-a za uvoz energenata. Unatoč velikim nadama, geolozi upozoravaju da same procjene ne znače ništa i da se činjenice mogu utvrditi samo bušenjem.