Starije njemačke domaćice su radije uzimale smeđa: bijela im izgledaju nekako umjetna, a “pravo” jaje smeđe ljuske po toj logici i ima “pravi” ukus – što je predrasuda, niti najveći gurman neće biti u stanju razlikovati okus kokošjih jaja, bila ona velika ili mala, bijela ili smeđa. Osim toga, smeđa jaja imaju čvršću ljusku pa se neće tako lako razbiti iz nehata – što je bilo točno, ali više nije jer se i koke koje nesu smeđa jaja “natjeralo” na veću proizvodnju pa tako više niti ne stignu stvoriti deblju ljusku.

“Većini potrošača je uglavnom svejedno koja je boja ljuske”, kaže glasnogovornik trgovačkog lanca Rewe. Iznimka je jedino uoči Uskrsa kad treba i bojati jaja i onda idu samo bijela. Ali ipak se pokazuje trend da njemački potrošači posežu za bijelim jajima: ona se čine nekako čišćima, sterilnijima.

pojačane kontrole

Inspekcija na tržnici: Kažnjeni zbog jaja i kolača. ‘To su najblaže kazne, idu do 3900 eura’

PREHRANA

Jaja u Hrvatskoj među najskupljima su u Europi

Njemačka treba sve više jaja

Uzgajivačima kokoši to potpuno odgovara: kokice koje nesu bijela jaja su podesnija za “optimizaciju proizvodnje”: “One imaju veći genetski potencijal od onih koje nesu smeđa jaja. Žive duže i nesu duže”, kaže Schönecke. One brže nađu svoju hranu i vodu, a u pravilu su lakše i manje – kao i njihova jaja. To znači i da im je lakše snijeti jaje. Predsjednik udruge tvrdi kako kokice koje nose smeđa jaja još drži samo nekoliko regionalnih uzgajivača, piše Deutsche Welle.

To nije sasvim točno, ali kod kokoši koje se uzgajaju u Njemačkoj uglavnom jest: nesilice bijelog perja će nesti bijela jaja, ona smeđeg ili šarena će nesti smeđa. Doista sve više obiteljskih uzgajivača u svojim kokošinjcima imaju samo bijele kokoši jer su produktivnije.

Jer i potrošnja kokošjih jaja u Njemačkoj neprestance raste: prošle godine je to već bilo 236 jaja godišnje po stanovniku, od novorođenčadi pa do Nijemca na samrtničkoj postelji, šest više nego 2022. Razloga ima više: jaja su još uvijek razmjerno jeftina, čak i osobe koje teže bezmesnoj ishrani će ipak pojesti jaje, a tu je i sve veća kulturna raznolikost ove zemlje: praktično nema vjere ili kulture na ovoj planeti koja će zabranjivati pojesti jaje.

Izvorno 20, danas gotovo 300 jaja godišnje

I medicina je nešto popustila u svojim ograničenjima: u neko doba su se kokošja jaja smatrala gotovo smrtonosnima zbog kolesterola u žumanjku i savjetovalo se pojesti samo jedno jaje tjedno! Već i to je bila besmislica jer će se jaje naći i u kupljenoj tjestenini i prerađeno u mnogim jelima – bečki odrezak ili palačinke su samo neke od nebrojenih pojavnih oblika kokošjih jaja, tako da se sad došlo do tri jaja tjedno – što se očito i dalje zdušno ignorira.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zaštitnici životinja nipošto nisu zadovoljni ovim razvojem jer se i od nesilica zahtjeva sve više. Prije je bilo nezamislivo naći domaćinstvo već i u predgrađu gdje u dvorištu neće trčati par kokica, ali sad je to drugačije. Više se uopće niti ne razmišlja kako je jaje kokošima zapravo način rasplodnje pa su tako kokoši izvorno nesle jedva 20-30 jaja godišnje – danas je to deset puta više! U Njemačkoj je prema podacima strukovne udruge 50,25 milijuna nesilica i u prosjeku moraju nesti 291 jaje godišnje. Računica pokazuje kako je to još uvijek dobrih pet milijardi jaja manje nego što ih se ovdje pojede i koje stižu iz uvoza. Najčešće kao prerađevina – u tjestenini ili drugoj hrani, a tamo u pravilu odlaze i jaja iz industrijskih kokošinjaca: njemački potrošači ne traže samo da jaja budu bijela, nego da i kokice barem malo mogu protegnuti nožice, a ne da ih se drži na površini nešto većeg od papira formata A4 – kako je propis u EU.