Četvrti predsjednički mandat Vladimira Putina na ekonomskom planu obilježit će napori za daljnjom diverzifikacijom ruskog gospodarstva, ocjenjuju analitičari.

Vladimir Putin uvjerljivo je u nedjelju osvojio četvrti mandat na čelu države sa 76,67 posto glasova, po gotovo definitivnim rezultatima objavljenim u ponedjeljak. Time je potvrđen njegov položaj u vrijeme napetih odnosa sa Zapadom. Za kormilom države već 18 godina, bilo kao predsjednik ili premijer, Putin je na ovim izborima sa 76,67 posto realizirao dosad najbolji rezultat na predsjedničkim izborima, nakon prebrojanih 99,8 posto glasačkih listića.

Putin je prvi puta izabran za predsjednika 2000. s 52,9 posto glasova, drugi puta četiri godine kasnije dobio je 71,3 posto, a godine 2012. dobio je 63,6 posto. Uz to, odaziv na ove izbore bio je viši nego 2012. čime je Putin u ovom trenutku zapečatio svoj snažan položaj. Protukandidati su mu bili gotovo marginalne političke figure, a najbolji rezultat s 11,79 posto glasova ostvario je kandidat komunista Pavel Grudinin.

Ultranacionalist Vladimir Žirinovski dobio je 5,66 posto, a liberalna novinarka Ksenija Sobšak tek 1,67 posto glasova.  Izbori su održani na četvrtu godišnjicu ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima što je do sada najotvorenija manifestacija Putinove obnove ruske moći. Američke i europske sankcije koje su uslijedile, uz dramatičan pad cijena nafte, naštetile su ruskom gospodarstvi i prepolovile vrijednost rublja.

Međutim, Putinova popularnost nije uzdrmana. Prošle je godine zabilježen prvi rast ruskog BDP-a nakon tri godine, od 1,5 posto. U idućih šest godina Putin će vjerojatno Rusiju učiniti još moćnijom, kako politički i vojno, tako i ekonomski. Na ekonomskom planu Putin će se morati suočiti s daljnjom diverzifikacijom ruskog gospodarstva koje 70 posto izvoznih prihoda ostvaruje od nafte i plina. K tome, trebat će povećati i ulaganja u poboljšanje medicinske i socijalne skrbi u provincijskim područjima, ocjenjuju zapadni analitičari.