Broj blokiranih računa građana koji imaju dugovanja za neplaćanje mobilnog ili fiksnog telefona, struje, komunalnih obveza, kao što su otpad, voda…, prometnih kazni ili RTV pretplate, u BiH je prešao broj od milijuna. Prema najnovijim podacima kojima raspolaže Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH (VSTV BiH), ukupan broj komunalnih predmeta pred sudovima u BiH na dan 31.prosinca 2013. je iznosio 1,709.000. Od navedenog iznosa samo jedna trećina odnosi se na predmete nastale po osnovi neplaćene RTV pristojbe.

Ostatak predmeta odnosi se na naplaćenu vodu, struju, odvoz otpada. U Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću ističu da se najveći broj komunalnih predmeta nalazi na sudovima u Sarajevu, oko 280.000, Zenici oko 35.000, Mostaru oko 10.000, Tuzli oko 32.000, Banjoj Luci oko 19.000… Zbog neplaćenih računa po raznoj vrsti dugovanja, više od polovini građana u BiH, što je skoro dva milijuna stanovnika, prijeti opasnost od blokade računa na koje primaju plaće, mirovine, invalidnine ili neke druge novčane naknade. Polovina dugovanja čine fizičke osobe, a druga polovina odnosi se na poslovne subjekte. Spomenimo da su dugovi po neplaćenim javnim prihodima samo u FBiH do kraja prošle godine iznosili 1,7 milijardi maraka.

Najveći dio tog duga, oko 73 posto, odnosi se na pravne subjekte koji nisu plaćali poreze ili doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Mjerama prinudne naplate naplaćeno je više od 780 milijuna KM, na osnovi sporazuma o odgođenom plaćanju oko 200 milijuna KM, a pod hipotekom se nalazi više od 1,3 milijarde KM imovine u FBiH koja se još ne može prodati. Samo u prošloj godini broj blokiranih računa povećao se za oko 20-ak posto, što je, ističu ekonomski analitičari, jasan pokazatelj da je opća kriza ubrzala negativni trend blokade računa pravnim i fizičkim osobama. Primjenom Zakona o unutarnjem platnom prometu, dužnicima se po automatizmu blokiraju računi u bilo kojoj banci sve dok u potpunosti ne izmire svoja dugovanja, bilo da je riječ o običnom dugu za struju, ili da se radi o milijunskim obvezama za neuplaćene doprinose na mirovinsko, zdravstveno osiguranje, poreze. Za razliku do Hrvatske, koja je zbog krize povukla pitanja oprosta dugova građanima koji ne mogu izmiriti svoje obveze, u BiH na razini države i entiteta ovakve rasprave nema.