Turska središnja banka završila je 2023. godinu u minusu od 818,2 milijarde lira, odnosno 25,25 milijardi dolara, pokazuje njezina bilanca objavljena u službenom glasilu, odražavajući goleme gubitke proizišle iz programa zaštite depozita. U 2022. i 2021. središnja banka poslovala je s dobiti od 72 milijarde odnosno od 57,5 ​​milijardi lira, prema neovisnom revizorskom izvješću objavljenom prošle godine.

Program zaštite depozita pokrenut je 2021. kako bi se zaustavio trend nezapamćenog kolapsa turske lire koji je potaknuo građane da ušteđevinu pokušaju zaštititi kupovinom ‘čvrstih’ valuta i zlata. Središnja banka sada nastoji povećati udio depozita u domaćoj valuti u bankarskom sustavu. U kolovozu lani počeli su poticati klijente da se prebace na standardne račune u lirama.Vlada u međuvremenu radi na okončanju programa zaštite depozita.

Turska središnja banka neočekivano je povisila kamatne stope za 500 baznih bodova na 50 posto u ožujku, navodeći kao razlog pogoršanje inflacijskih izgleda. Potez koji je iznenadio tržišta dogodio se deset dana prije lokalnih izbora u cijeloj zemlji, a analitičari su ga vidjeli kao signal da je središnja banka neovisna o bilo kakvim političkim ograničenjima i odlučna uhvatiti se u koštac s inflacijom koja je prošlog mjeseca dosegnula 68,5 posto. Inflacija van kontrole posljedica je dugogodišnje neortodoksne politike predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Američka banka Goldman Sachs u bilješci klijentima istaknula je da potez središnje banke predstavlja jednokratnu prilagodbu za smanjenje inflacijskih očekivanja, a ne početak još jednog ciklusa pooštravanja.