Trgovinski odnosi Europske unije i Sjedinjenih Država ponovno ulaze u razdoblje neizvjesnosti, samo nekoliko tjedana nakon što je na snagu stupio trgovinski sporazum između EU i SAD-a.

U petak, 24. srpnja, istječe privremena američka carina od 10 posto, a administracija predsjednika Donalda Trumpa priprema novi paket uvoznih nameta kojim želi zadržati carinski pritisak na oko 60 trgovinskih partnera, uključujući EU.

Dio gospodarske politike

Iako se na prvi pogled čini da je riječ tek o produženju postojećih nameta, novi paket predstavlja pokušaj Washingtona da carinsku politiku utemelji na drukčijoj pravnoj osnovi nakon što je Vrhovni sud SAD-a početkom godine poništio carine američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima.

Prema prijedlogu Ureda američkog trgovinskog predstavnika (USTR), proizvodi iz Europske unije, Kanade, Meksika, Ujedinjene Kraljevine te još pedesetak trgovinskih partnera bili bi obuhvaćeni carinom od 10 posto. Za dio drugih velikih gospodarstava, uključujući Kinu, Indiju i Japan, predviđena je stopa od 12,5 posto.

Washington mjere opravdava rezultatima istrage prema članku 301. Zakona o trgovini, tvrdeći da brojne države nisu poduzele dovoljno kako bi spriječile trgovinu robom proizvedenom prisilnim radom. Američka administracija tvrdi da takva praksa stvara nepoštenu tržišnu utakmicu i šteti američkim proizvođačima.

“Očekujemo da ćemo uskoro vidjeti konkretne poteze. Trenutačno ne mogu odrediti točan vremenski okvir – imam obvezu izvijestiti Kongres i druge dionike prije nego što javno otkrijem takve informacije. Ali svakako očekujemo brzu akciju”, izjavio je trgovački predstavnik SAD-a Jamieson Greer za CNBC.

Odluka Vrhovnog suda, kojom su poništene Trumpove carine uvedene prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima, imala je i značajne fiskalne posljedice. Američka vlada tvrtkama je već vratila oko 81 milijardu dolara nezakonito naplaćenih carina, u usporedbi s pet milijardi dolara isplaćenih u istom razdoblju godinu ranije. Unatoč tome, administracija sada priprema novi carinski režim utemeljen na drukčijoj pravnoj osnovi kako bi zadržala postojeću trgovinsku politiku.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Podsjetimo, Trump je nakon povratka u Bijelu kuću carine predstavio kao ključni dio svoje gospodarske politike, tvrdeći da će njima potaknuti povratak proizvodnje u SAD, poboljšati trgovinsku bilancu i smanjiti proračunski deficit. Međutim, podaci američkog Ministarstva financija pokazuju da je savezni proračunski manjak u prvih devet mjeseci fiskalne godine porastao na 1,367 bilijuna dolara, oko dva posto više nego godinu ranije, dok su izdaci za kamate na javni dug nastavili snažno rasti.

Za Europsku uniju nove američke mjere dolaze u osjetljivom trenutku. Bruxelles i Washington posljednjih su mjeseci pokušavali stabilizirati trgovinske odnose i smanjiti neizvjesnost za gospodarstvo, no novi paket carina pokazuje da trgovinski spor nije zaključen. Naprotiv. Trump je tijekom lipnja dodatno zaoštrio retoriku prema Europi, zaprijetivši 100-postotnim carinama državama koje uvedu ili zadrže porez na velike američke tehnološke kompanije.

Takav porez već primjenjuju Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španjolska i Italija, dok ga razmatra i više drugih članica Europske unije. Trumpova prijetnja odmazdom europskim državama koje planiraju uvesti ili izmijeniti porez na digitalne usluge dolazi nedugo nakon što su Sjedinjene Države i Europska unija zaključile novi trgovinski sporazum kojim se carine na većinu europskog izvoza u SAD ograničavaju na 15 posto.

Europska komisija već je poručila da smatra američke mjere neopravdanima te da će, budu li uvedene, odgovoriti brzo i razmjerno kako bi zaštitila interese Unije i njezinu regulatornu autonomiju. Bruxelles je naglasio da države članice imaju pravo uređivati vlastiti porezni sustav te da porezi nisu usmjereni protiv američkih kompanija, nego se jednako primjenjuju na sve velike digitalne platforme koje ispunjavaju propisane kriterije.

Hrvatska nije izravna meta novih američkih mjera, ali kao članica Europske unije teško može ostati izvan njihovih posljedica. Sjedinjene Države jedno su od važnijih izvoznih tržišta za europske proizvođače, a hrvatski izvoz lani je dosegnuo 620,4 milijuna eura. Svako usporavanje trgovine između EU-a i SAD-a može se stoga preliti i na hrvatsko gospodarstvo, osobito u sektorima koji posluju kao dobavljači europskoj industriji ili izvoze na američko tržište preko partnera iz drugih država članica.

Glavno oružje strategije

Dio proizvoda ipak je izuzet od predloženih mjera. Američki trgovinski predstavnik predlaže da se od novih carina izuzmu energenti, rijetki zemni metali, određeni metali, farmaceutski proizvodi, organske kemikalije, dijelovi zrakoplova te pojedini prehrambeni proizvodi poput govedine, kave te određenog voća i povrća. Time Washington nastoji ograničiti negativan učinak na vlastitu industriju i opskrbne lance u sektorima koje smatra strateški važnima.

Hoće li nove carine doista stupiti na snagu već 24. srpnja ili će ih Bijela kuća ponovno koristiti kao pregovarački instrument, trebalo bi biti poznato u idućim danima. Posljednjih mjeseci Trumpova administracija više je puta mijenjala rokove i opseg najavljenih mjera tijekom pregovora s trgovinskim partnerima. No, već sama priprema novih carina pokazuje da trgovinska politika ponovno postaje jedno od glavnih oružja američke gospodarske strategije. Bez obzira na ishod, jasno je da se trgovinski odnosi između SAD-a i Europske unije ponovno vraćaju među ključna geopolitička i gospodarska pitanja.