Kina pooštrava kontrolu izvoza tehnologija i proizvoda od rijetkih zemnih metala, što je sada moguće samo uz privremeno odobrenje kineskih vlasti ili dobivanje posebnih dozvola. Rijetki zemni metali ključni su za modernu tehnologiju, uključujući pametne telefone, vjetroturbine, električna vozila i vojnu opremu, a magneti su posebno važni.
Kina je vodeći svjetski dobavljač tih minerala, a Sjedinjene Države uvelike ovise o njihovu uvozu. Peking je već ograničio izvoz rijetkih zemalja i magneta u nedavnom trgovinskom sukobu, a sada je najavio daljnje pooštravanje kontrola izvoza tehnologija i proizvoda od rijetkih zemalja.
Zašto su važni?
Naziv “rijetki zemni metali”, koji se odnosi na 17 elemenata periodnog sustava donekle je pogrešan. Ti su metali lagani, iznimno čvrsti i otporni na toplinu, što ih čini idealnima za male električne motore. Problem nije u količini, već u činjenici da negdje u opskrbnom lancu imate jednu ili možda nekoliko zemalja koje kontroliraju to usko grlo. U prosječnom električnom vozilu motori temeljeni na njima nalaze se u desecima komponenti, od bočnih retrovizora do brisača. Danas gotovo svi ti minerali dolaze iz Kine, koja sada čini više od polovice globalnog iskopavanja i gotovo 90 posto prerade. SAD uvozi 80 posto svojih rijetkih zemnih metala iz Kine, dok se Europska unija oslanja na Kinu za čak 98 posto opskrbe.
Prema kineskom Ministarstvu trgovine, nova pravila primjenjivat će se i na širenje domaće stručnosti u području ekstrakcije i obrade rijetkih zemalja, softvera te tehničkih planova i dokumentacije za održavanje i popravak. To bi stranim tvrtkama moglo otežati uspostavu obrade rijetkih zemalja izvan Kine. Prvi se put dodatne kontrole primjenjuju i na proizvode proizvedene u drugim zemljama, ali koji sadrže rijetke zemlje iz Kine ili su proizvedeni korištenjem njihovih procesa. Proizvodi namijenjeni vojnoj upotrebi su iznimka.
“Neke strane organizacije i pojedinci već neko vrijeme isporučuju proizvode od rijetkih zemalja podrijetlom iz Kine za izravnu ili neizravnu upotrebu u osjetljivim područjima poput vojnih operacija. Ta praksa prouzročila je znatnu štetu ili potencijalne prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima Kine te negativno utjecala na međunarodni mir i stabilnost”, objasnio je odluku glasnogovornik Ministarstva trgovine.
To je, dakako, izazvalo žestoku reakciju američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je prije tjedan dana ponovno pokrenuo trgovinsku ofenzivu protiv Kine, kao odmazdu za ograničenja koja je Peking nametnuo sektoru rijetkih minerala s visokim strateškim značajem. Tada je objavio da će Sjedinjene Države uvesti dodatne stopostotne carine na kinesku robu, uz one koje su već na snazi, najavivši da će stupiti na snagu 1. studenoga ili prije.
“Upravo je potvrđeno da je Kina zauzela iznimno agresivan stav u trgovini, poslavši svijetu neprijateljsko pismo u kojem navodi da će, s učinkom od 1. studenoga 2025., uvesti opsežnu kontrolu izvoza na gotovo sve proizvode koje proizvode, čak i na neke koje uopće ne proizvode. To se odnosi na sve zemlje, bez iznimke i očito je plan koji su osmislili prije mnogo godina. To je potpuno nezapamćeno u međunarodnoj trgovini i moralna sramota u odnosima s drugim državama. Na temelju toga što je Kina poduzela taj neviđeni korak i govoreći isključivo u ime SAD-a, a ne drugih država koje su također bile ugrožene, od 1. studenoga 2025. (ili prije, ovisno o daljnjim kineskim potezima), Sjedinjene Američke Države uvest će carinu od 100 posto na kinesku robu, povrh svih postojećih carina koje već plaćaju. Također, 1. studenoga uvest ćemo i vlastite kontrole izvoza na sve ključne tehnologije i softver”, naglasio je tada Trump.
Kinesko-američki trgovinski odnosi – koji su 2025. godine doživjeli uspone i padove – posljednjih tjedana doživljavaju nesigurno zatišje. Trump je u rujnu razgovarao sa Xijem i tada je taj razgovor opisao kao “vrlo produktivan”. Zadovoljan raspravama o budućnosti TikTok platforme u SAD-u, čak je spomenuo putovanje u Kinu sljedeće godine, kao i posjet svoga kolege Sjedinjenim Državama. No, u novoj trgovinskoj svađi Kina je prije tjedan dana najavila da će uvesti “posebne” carine američkim brodovima u svojim lukama, kao odmazdu za slične mjere koje je Washington poduzeo u travnju.
Sjedinjene Države su, sa svoje strane, priopćile da su uklonile “milijune” zabranjenih kineskih proizvoda s platformi za e-trgovinu. U sklopu protekcionističke ofenzive koju je Donald Trump pokrenuo od povratka na vlast 20. siječnja, carine između dviju zemalja dosegle su razine tri puta veće od normalnih s obje strane, što je poremetilo lance opskrbe.
Kina ima ‘pijuna više’
Washington i Peking, međutim, postigli su sporazum usmjeren na smirivanje napetosti, privremeno snižavajući carine na 30 posto za kineske proizvode uvezene u Sjedinjene Države i na deset posto za američku robu uvezenu u Kinu. Trgovinsko primirje koje je propalo prije tjedan dana trebalo je trajati do 10. studenoga.
Značaj Kine na tržištu rijetkih zemnih metala bio je snažan argument u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama nedavno u Londonu. Kina kontrolira oko 60 posto svjetske proizvodnje rijetkih zemnih metala i gotovo 90 posto prerade. U travnju je Kina ograničila globalnu ponudu uvođenjem izvoznih kontrola za sedam rijetkih metala i trajnih magneta. Ograničenja, uvedena kao reakcija na carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump na kineski izvoz, otkrila su slabosti SAD-a koji nema vlastite kapacitete za preradu.
“Cijelo svjetsko gospodarstvo ovisi o tim magnetima iz Kine”, kaže Jost Wübbeke iz berlinskog istraživačkog instituta Sinolytics, specijaliziranog za Kinu. “Ako se njihov izvoz zaustavi, to će se osjetiti širom svijeta”, dodaje u razgovoru za Deutsche Welle.
Prekidi u lancima opskrbe koji su uslijedili teško su pogodili američku industriju. Proizvođač automobila Ford objavio je sredinom lipnja da će smanjiti proizvodnju SUV vozila u Chicagu zbog nestašica. Dobavljači automobilskih dijelova Aptiv i BorgWarner priopćili su da razvijaju motore s minimalnim ili nikakvim sadržajem rijetkih metala kako bi spriječili buduće nestašice.
Michael Dunne, savjetnik za autoindustriju specijaliziran za Kinu, rekao je za New York Times da bi kineska ograničenja mogla “zaustaviti proizvodnju u američkim tvornicama automobila”. Prema Američkoj gospodarskoj komori u Kini, tri četvrtine američkih tvrtki očekuje da će njihove zalihe rijetkih zemnih metala biti iscrpljene u roku od tri mjeseca. Američki proizvođači vrše pritisak na pregovore za ukidanje ograničenja. U Londonu je prije nekoliko mjeseci Kina pristala ubrzati izdavanje izvoznih dozvola. Međutim, nije jasno odnosi li se to i na američke obrambene tvrtke kojima su ti minerali potrebni za avione i raketne sustave.
I Europi trebaju
Gabriel Wildau, direktor njujorške konzultantske tvrtke Teneo, upozorava da kineski sustav izvoznih dozvola nije samo reakcija na Trumpove carine i prijetnje – taj će sustav ostati. On je u obavijesti klijentima napisao da “prekidi u opskrbi ostaju sveprisutna prijetnja”. Kina, dodaje, želi zadržati utjecaj na Washington.
SAD nije jedina zemlja koja se suočava s nestašicom rijetkih zemalja. Europska unija oslanja se na Kinu za 98 posto opskrbe magnetima od rijetkih metala, koji se koriste za autodijelove, borbene zrakoplove i medicinske dijagnostičke uređaje. Europsko udruženje proizvođača automobilskih dijelova upozorilo je da sektor već doživljava “ozbiljne poremećaje” zbog kineskih izvoznih ograničenja. To je dovelo do zatvaranja više proizvodnih linija i tvornica širom Europe, a u idućim tjednima očekuju se dodatni učinci zbog iscrpljenih zaliha.
Alberto Prina Cerai, istraživač s Talijanskog instituta za međunarodne političke studije, kaže za DW da Bruxelles hitno mora dobiti na vremenu. “Što se tiče opsega, ne možemo stići Kinu”, upozorio je. Iako je potpuno odvajanje od Kine kratkoročno “nezamislivo”, EU bi trebala “upravljati ovom međuovisnošću dosljednom industrijskom strategijom”.
Europska komisija želi da se u okviru Smjernica o kritičnim sirovinama do 2030. godine u EU-u proizvede 7000 tona magneta. Planira se nekoliko rudarskih, rafinerijskih i reciklažnih projekata. Tijekom godine trebao se otvoriti ogromni pogon za preradu rijetkih zemalja u Estoniji, a još jedan veliki pogon na jugozapadu Francuske trebao bi početi s radom 2026. Budući da se kineska dominacija ne može brzo slomiti, čelnici zemalja G7 dogovorili su na samitu sredinom lipnja u Kanadi strategiju za sprječavanje nestašica rijetkih zemnih metala. Obećali su zajednički odgovor na namjerno remetilačko ponašanje na tržištu, kakvo je provodila Kina, kao i mjere za diversifikaciju proizvodnje i opskrbe. Nakon kineskih 44 milijuna tona rijetkih metala, Brazil, Indija i Australija, prema podacima američkog Geološkog zavoda, raspolažu sljedećim po veličini zalihama od ukupno oko 31,3 milijuna tona. Oko 20 milijuna tona nedavno je otkriveno u Kazahstanu.
SAD i Australija najviše su napredovali u proizvodnji rijetkih metala. Planovi drugih zemalja još su u početnoj fazi – moraju se uzeti u obzir ekološki aspekti i osigurati velike investicije. SAD i EU već su potpisali sporazume o suradnji, a 2023. rudarski projekt Tanbreez u južnom Grenlandu ocijenjen je kao najveći projekt za rijetke zemlje s procijenjenih 28,2 milijuna tona minerala.
Agencija Reuters nedavno je izvijestila da će američka Izvozno-uvozna banka odobriti zajam do 104 milijuna eura operateru Tanbreeza. To bi bila prva inozemna investicija Trumpove administracije u rudarski projekt. To je još jedan pokazatelj sve važnije uloge Grenlanda u svjetskom gospodarstvu. Ali, dok se isporuke rijetkih metala znatno ne povećaju, Kina će i dalje koristiti kritične sirovine kao moćno geopolitičko oružje. Jost Wübbeke iz Sinolyticsa nije siguran da će se druge zemlje ikada uspjeti osloboditi kineskog stiska kada su u pitanju rijetke zemlje zbog ogromne cjenovne prednosti Narodne Republike.
Prijetnja obrambenoj industriji
“Čim Kina ublaži izvoznu kontrolu, cijene će pasti i situacija s opskrbom će se smiriti. Nitko više neće govoriti o pretjeranoj ovisnosti o Kini jer će se tada sve svesti na cijenu”, dodaje Wübbeke za DW.
Kineska sveobuhvatna ograničenja izvoza rijetkih zemalja prijete američkoj obrambenoj industriji, pružajući predsjedniku Xi Jinpingu snažnu prednost nad predsjednikom Donaldom Trumpom u nadolazećim trgovinskim pregovorima. Peking neće dopustiti izvoz rijetkih zemalja za potrebe stranih vojski, objavilo je kinesko Ministarstvo trgovine 9. listopada. To su prva ograničenja koja je Kina nametnula, a koja su posebno usmjerena na obrambeni sektor, prema Gracelin Baskaran, stručnjakinji za ključne minerale u Centru za strateške i međunarodne studije.
“To u biti znači da će uskratiti licence stranim vojskama i tvrtkama koje proizvode gotova dobra za vojnu upotrebu. To potkopava razvoj obrambene industrijske baze u vrijeme kada rastu globalne napetosti i vrlo je moćna pregovaračka taktika jer potkopava nacionalnu sigurnost”, rekla je Baskaran za CNBC. “Magneti od rijetkih zemnih metala ključne su komponente u američkim sustavima naoružanja kao što su ratni zrakoplov F-35, podmornice klase Virginia i Columbia, dronovi Predator, rakete Tomahawk, radari i zajednička serija pametnih bombi za izravni napad”, prema Ministarstvu obrane.
Kina dominira globalnim lancem opskrbe rijetkim zemnim elementima. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, kontrolira 60 posto rudarstva i više od 90 posto rafiniranja diljem svijeta. SAD ovisi o Kini u oko 70 posto uvoza rijetkih zemnih metala, prema Američkom geološkom zavodu.
Četiri desetljeća dominacije
“Skandalozno je što nemamo strateške rezerve rijetkih zemalja, što dopuštamo Kini da monopolizira 90 posto rafiniranja materijala od rijetkih zemalja”, rekao je za CNBC Jeremy Siegel, profesor emeritus financija Sveučilišta u Pennsylvaniji. Peking je također uveo široke kontrole koje zahtijevaju od stranih tvrtki da dobiju izvoznu dozvolu ako rijetki zemni elementi prerađeni u Kini čine samo 0,1 posto vrijednosti njihovih proizvoda. Tvrtke će također trebati dozvole za proizvode koji se oslanjaju na kinesku tehnologiju rijetkih zemalja za rudarstvo, taljenje, odvajanje, proizvodnju magneta i recikliranje.
“Ako bi se ta pravila strogo i neograničeno provodila, bila bi masovno remetilačka, ne samo za SAD, već i globalno”, rekao je analitičar Wolfe Researcha Tobin Marcus klijentima u bilješci od 10. listopada. Rijetki zemni metali također su ključni inputi za poluvodičku i automobilsku industriju. Ograničenja bi utjecala na svaki sektor američkoga gospodarstva, ali obrambena, poluvodička i industrija električnih vozila suočit će se s najvećim teretom, prema Aliciji Garcia Herrero, ekonomistici u francuskoj investicijskoj banci Natixis. Obrambeni izvođači radova, Apple, Nvidia, Intel, Tesla, Ford i GM, svi su vrlo izloženi, rekla je Hererro klijentima u bilješci u ponedjeljak. Trumpova administracija radi na izgradnji domaćeg lanca opskrbe. Ministarstvo obrane postiglo je u srpnju neviđeni dogovor s najvećim američkim rudnikom rijetkih zemalja, MP Materials, koji je uključivao vlasnički udio, najniže cijene i ugovor o otkupu.
“Ovo će zasigurno dodatno ubrzati američke napore za razvoj vlastitih resursa rijetkih zemalja”, rekao je Marcus. Američke dionice rijetkih zemalja porasle su jer ulagači nagađaju da će Trumpova administracija sklopiti dogovore s drugim rudarima. Kina je još sredinom 80-ih godina zamijenila SAD na mjestu najvećeg svjetskog proizvođača rijetkih zemnih metala; izvoz se značajno povećao, dok su cijene rijetkih zemnih metala pale zbog naglog povećanja ukupne globalne proizvodnje. Između 2002. i 2005. brojni proizvođači diljem svijeta nisu se više mogli natjecati s kineskim niskim cijenama, što je dovelo do zatvaranja nekoliko rudnika. Sve je to rezultat promišljene strategije kineskog vodstva da putem serije državnih intervencija oblikuje razvoj vlastite industrije. Državne (ne)intervencije u obliku subvencija, poreznih olakšica, ustupanja jeftinog zemljišta i zanemarivanja zagađenja okoliša potaknule su razvoj ogromnih domaćih proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta, s aglomeracijama poput Baotoua u Unutrašnjoj Mongoliji, koja čini 80 posto kineskih dokazanih rezervi rijetkih zemnih metala. Financijska potpora sektoru rasla je po vrtoglavoj stopi od 22 posto godišnje.
Nakon nekoliko valova industrijskih konsolidacija putem ograničenja i/ili ukidanja ekstrakcijskih kvota za velik broj manjih proizvođača koji su bili prisiljeni predati se velikim igračima, sektorom su 2024. definitivno zagospodarile samo dvije državne kompanije izlistane na kineskoj burzi: China Northern Rare Earth Group na sjeveru, koja je isključivo odgovorna za proizvodnju laganih rijetkih zemnih metala i China Rare Earth Group na jugu, kojoj je također dopušteno rudarenje teških rijetkih zemnih metala. Država je djelovala i indirektno putem poticanja razvoja specifičnih znanja i ekspertiza potrebnih za ekstrakciju i preradu rijetkih zemnih metala.
Kineska metoda
Između 1950. i 2018. godine Kina je prijavila 25 tisuća patenata vezanih uz rijetke zemne metale. Rast broja patenata eksponencijalno se povećao nakon 2010. godine te je razlika ukupnog broja prijavljenih kineskih patenata u odnosu na američke patente narasla za više od 23 tisuće patenata. Kada se pojave prijetnje kineskoj premoći otvaranjem novih rudnika ili postrojenja za preradu rudača i oksida u Australiji ili SAD-u, Kina koristi opciju preplavljivanja tržišta obilatom količinom rijetkih zemnih metala. Takav potez smanjuje cijene i čini nove projekte izvan Kine manje isplativima, gušeći konkurenciju u korijenu. Amerika i cijeli Zapad na to zasad nisu pronašli odgovor…
