Članovi Kršćansko-demokratske unije (CDU), stranke koja u poslijeratnih 70 godina vlada Njemačkom 50 godina, u subotu će izabrati nasljednika kancelarke Angele Merkel koja je odlučila sići s političke pozornice.

Ona je na čelu njemačke vlade još od 2005. godine, a tijekom njezina mandata najveće europsko gospodarstvo postalo je sidro stabilnosti cijelog kontinenta. K tome, Merkel je dramatično promijenila i cijeli CDU, pretvorivši ga iz nekadašnje utvrde konzervativizma u modernu stranku centra.

Dio CDU-ovih birača takav liberalni zaokret nije oprostio kancelarki, pa se okrenuo populističkoj desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD). Međutim, svoj politički uspjeh Merkel je temeljila na inteligentnom osjećaju za „bilo naroda“, te je sukladno tome mijenjala politički smjer.

Nakon 16 godina na čelu Njemačke, njezino je političko naslijeđe ogromno, a u te „cipele“ sada pokušavaju uskočiti tri muškarca. To su poduzetnik i milijunaš Friedrich Merz, zatim Armin Laschet, premijer jedne od najvećih njemačkih saveznih pokrajina Sjeverne Rajne-Vestfalije te Norbert Röttgen, zastupnik u Bundestagu i stručnjak za vanjsku politiku.

Ankete prednost daju Friedrichu Merzu koji osvaja 29 posto glasova članstva. Međutim, Laschet i Röttgen nisu potpuno bez šansi: obojica uživaju oko 25 posto podrške. Kako piše Financial Times, ishod stranačke konvencije u Berlinu mogao bi njemačku, ali i europsku politiku uvesti u novo razdoblje nesigurnosti, posebno ako pobijedi Merz kojega analitičari nazivaju klasičnim predstavnikom CDU-a iz 80-ih i 90-ih.

Taj dugogodišnji protivnik politike Angele Merkel mnogo je skeptičniji prema dubljoj europskoj integraciji od ostalih istaknutih članova CDU-a. Merz je stava da Njemačka mora učiniti više kako bi „zaštitila svoje interese u Europskoj uniji“, ali i „naučila jezik moći“. Stoga analitičari smatraju kako bi Merzova pobjeda imala dalekosežne posljedice za Europu, ali i šire.

Podsjetimo, Merz je bio favorit za čelnika CDU-a i 2018. kada ga je tijesno pobijedila Annegret Kramp-Karrenbauer, politička štićenica Angele Merkel. Međutim, Kramp-Karrenbauer u veljači prošle godine dala je ostavku nakon što je lokalni ogranak CDU-a u Tirinškoj odlučio koalirati s AfD-om i tako prekršio nepisano pravilo njemačke politike da se vlast ne dijeli s desničarskim strankama.

Friedrich Merz slovi za briljantnog govornika, a do 2002. bio je lider CDU-ovih zastupnika u Bundestagu, kada ga je naslijedila Merkel. Sedam godina kasnije napušta politiku kako bi se posvetio karijeri u financijskoj industriji, postavši predsjednik njemačke podružnice američkog investicijskog diva BlackRocka.

Zbog toga je dobro povezan s njemačkom poslovnom elitom i upućen u ekonomska pitanja. No, kod mnogih Nijemaca njegova veza s BlackRockom može biti minus, smatraju analitičari. Merz je najavio da će vratiti razočarane nekadašnje birače CDU-a, pružanjem „političkog doma za sve ljude dobre volje, tradicionalne konzervativce“ i vratit će ih „nazad u centar“.

Kako bi to ostvario, namjerava „napasti“ AfD na ključnim temama kojima ta stranka privlači birače, poput imigracije. Tako je tijekom jedne javne rasprave u prosincu na temu države blagostanja izjavio kako bi u zemlji bilo „milijun korisnika socijalne pomoći manje da nismo imali priljev migranata 2015. i 2016. godine“.

Merz – vlasnik dva privatna zrakoplova – zalaže se i za „tvrdu“ primjenu zakona, pa je kazao kako bi policija trebala imati ovlast zapljene imovine kriminalnih skupina. Zbog takvih stavova većina CDU-ova establišmenta smatra ga lošim izborom za šefa stranke, a i skeptični su prema njegovom planu naginjanja stranke udesno. Dio političkih analitičara smatra da bi zbog Merza CDU više izgubio centrističkih birača nego što bi dobio prebjega iz AfD-a.

Armina Lascheta analitičari smatraju prirodnim nasljednikom Angele Merkel jer joj je najbliži te bi stranku ostavio na sadašnjem, centrističkom kursu. „Važno mi je da ne izaberemo prekid s Angelom Merkel, već kontinuitet“, izjavio je nedavno medijima.

Kada je prije godinu dana najavio kandidaturu za šefa CDU-a, slovio je za favorita, posebno nakon što je za zamjenika izabrao ministra zdravstva Jensa Spahna, popularnog među mlađim biračima. No, Laschet je sam sebi dobrano naškodio.

Naime, njegovo nesnalaženje tijekom koronakrize stajalo ga je podrške. Glavni konkurent mu je Norbert Röttgen koji osvaja sve više podrške, posebno među mlađim članovima. Röttgen je jedan od najglasnijih kritičara kineske politike i javno se zalaže za isključenje Huaweija iz natječaja za 5G mrežu u Njemačkoj.