Iako u BiH nema službenih podataka koliko djece napušta školovanje, procjene govore da taj broj svake godine raste. Istraživanje o položaju mladih u Federaciji BiH, koje je proveo Institut za razvoj mladih “Kult”, potvrdilo je da svaki treći (33%) mladi u ovom entitetu prerano napušta obrazovni sustav. Slična je situacija i u Republici Srpskoj. Posebice je šokantan podatak da tri puta više mladih u dobi između 15 i 24 godine u BiH napušta školovanje nego što je to slučaj u zemljama Europske unije, na razini EU je to 13%.

Od udaje do izbacivanja

Od ukupnog broja učenika koji su prekinuli školovanje u anketiranim školama, 27,09% je nastavilo školovanje u nekoj drugoj školi. U 18,23% slučajeva navedena je promjena prebivališta, u 16,02% zasnivanje bračne zajednice, u 10,50% isključenje iz škole, 9,94% nesređene obiteljske prilike, 7,73% loša financijska situacija, 4,42% delinkventno ponašanje, te zdravstveni problemi i nedostatak organiziranog prijevoza u 3,87 odnosno 1,66% slučajeva.

S druge strane, ravnatelji i pedagozi navode kako su najčešći razlozi nepohađanja i napuštanja osnovne i srednje škole teško materijalno stanje u obitelji, nedostatak podrške roditelja, gubljenje volje za školovanjem, te problemi sa zakonom. Njih 14% smatra da je udaljenost škole jedan od razloga napuštanja obrazovanja. Isto tako 2,2% djece iz drugih nacionalnih manjina ne pohađa školu, što je, također, zabrinjavajući podatak. Navodi se i neodgovarajuće obrazovanje roditelja, zasnivanje bračne ili izvanbračne zajednice, zahtijevanje roditelja da dijete radi i slični problemi.

Neka se djeca i ne upišu

Iako je u BiH gotovo ostvareno univerzalno osnovno školovanje, postotak neupisane djece u škole i dalje je u porastu. Procjenjuje se da je taj trend dosad dostigao četiri posto od ukupnog broja djece koja se trebaju upisati u školu.

Iznenađujućih 31,5% učenika koji završe osnovnu školu ne nastavlja pohađati srednju školu. Prema podacima studije, razlog za ovo su siromaštvo i slab uspjeh. Posebice je ugrožena romska populacija.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?