Postrožena ograničenja ispuštanja zagađujućih tvari mogla bi rezultirati skupom modernizacijom ili zatvaranjem trećine velikih elektrana na ugljen u Europi, pokazalo je istraživanje Instituta za energetsku ekonomiku i financijsku analizu (IEEFA).

Zemlje EU dale su 28. travnja zeleno svjetlo prijedlogu da se velikim elektranama uvedu stroža ograničenja za ispuštanje štetnih tvari poput sumporovih i dušičnih oksida koji mogu prouzročiti bolesti respiratornog sustava. Institut je analizirao oko 600 elektrana u Europi koje kao pogonsko gorivo koriste ugljen, lignit i biomasu. Utvrdili su da je njih 108 s ukupnim proizvodnim kapacitetom od 56 gigawata i trećinom kapaciteta EU za proizvodnju struje iz ugljena odgovorno za većinu emisije sumpornih i dušičnih plinova.

Ujedno je njihova emisija najmanje 40 posto iznad najviše dopuštene razine u EU. Više od polovine tih 108 elektrana u sastavu je poljskih energetskih kompanija PGE i Tauron, talijanskog Enela, španjolske Endese, francuskog EDF-a, češkog ČEZ-a, britanskog Draxa i grčkog PPC-a. Kako bi se do 2021. godine uskladile s novim propisima, energetske kompanije imaju tri opcije: ulagati u nove tehnologije radi modernizacije elektrana na ugljen, ograničiti broj radnih sati na manje od 1500 godišnje ili ih zatvarati.

"Trošak usklađivanja značit će za mnoge elektrane stavljanje ključa u bravu s obzirom na tržišne prognoze i druge nepovoljne trendove", tumači konzultant IEEFA-e i koautor izvješća Gerard Wynn. Prošle je godine u Europi zatvoreno rekordnih 10 gigawata proizvodnih kapaciteta.