Slovenija je u četvrtak ponovno otvorila knjigu za upis novih dolarskih obveznica, nakon što je bila prisiljena prekinuti prikupljanje ponuda jer im je Moody's spustio rejting u 'smeće', za čitave dvije razine.

Cijena sniženog rejtinga bit će skuplje zaduživanje: u odnosu na utorak, ulagačima je kao orijentir ponuđena 0,125 postotnih bodova viša kamatna stopa. Za petogodišnje obveznice to je 5,125 posto umjesto ranijih pet posto, a za desetogodišnje 6,25 umjesto 6,125 posto prije nego što je Moody's srezao rejting Slovenije na Baa1. Standard&Poor's je pak u četvrtak novim obveznicama, kojima Slovenci planiraju prikupiti tri milijarde dolara za spašavanje banaka, dodijelio A- rejting, u skladu s ovotjednim komentarima iz S&P-a kako oni slovenski rejting ostavljaju na investicijskoj razini, odnosno da ne vide razlog da ga srežu za tri stupnja, na 'smeće'.

No, iako će nove obveznice Sloveniju zbog Moody'sa skuplje stajati, na postojeće obveznice, ako je suditi po jučerašnjem padu prinosa, sniženje rejtinga nije imalo nikakvog utjecaja. To ne iznenađuje, pojašnjava Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za ekonomska istraživanja."Promjena rejtinga obično nije neočekivana, već samo konstatira ono što je tržište već ukalkuliralo. Usto, ECB je upravo srezao kamatne stope na samo 0,5 posto, što je dodatno smanjilo pritisak. Činjenica je da je u ovom trenutku novac razmjerno jeftin. No, valja promatrati spreadove u odnosu na obveznice drugih zemalja, a oni su za Sloveniju od jeseni viši nego što bi se očekivalo", upozorava Gligorov, dodajući da je još puno neizvjesnosti u Sloveniji."Ključno je pitanje sanacije banaka. Rejting agencije uzimaju u obzir planove vlasti, a Slovenija ima relativno nestabilnu vladu, s niskom podrškom.

Svi očekuju nove izbore, a njihov će rezultat biti neizvjestan jer nema stranke s iole širom potporom. Usto, nema općeg, socijalnog konsenzusa što napraviti s dugovima banaka. Većina poreznih obveznika ne iskazuje spremnost za preuzimanje dugova. I treće, Slovenija nema neku volju za traženjem pomoći izvana, od MMF-a ili EU. Smatraju da mogu sami", kaže Gligorov.No, on smatra da Slovenija ipak ne bi trebala postati novi izvor krizne 'zaraze' za eurozonu: bankarski sektor je uvelike ostao u državnom vlasništvu, zaduživali su se na domaćem tržištu i riječ je o maloj ekonomiji. Tim više što je i Cipar – za sada – imao manje posljedica nego što se očekivalo. No, negativan utjecaj će se svakako osjetiti u Hrvatskoj i BiH, iako je razmjere teško procijeniti, kaže Gligorov. 

Svjetski mediji

Nova agresivnost rejting agencija

Činjenica da je Moody's slovenski rejting srezao za čak dva stupnja iznenadila je mnoge analitičare. Financial Times tako navodi da je razlika među ocjenama triju rejting agencija – S&P-a, Moody'sa i Fitcha – za Sloveniju veća nego bilo za koju drugu zemlju. Wall Street Journal u ovoj "zlogukoj" vijesti iščitava novu "agresivnost" rejting agencije te upozorava da bi primjer Slovenije trebao drugim europskim zemljama poslužiti kao pouka. Pritom naglašava, među ostalim, da je slovenski javni dug od 54% BDP-a bitno niži od EU prosjeka od 90%. U Hrvatskoj je, inače, javni dug oko 52% BDP-a.