Europska komisija predstavila je prijedlog reforme eurozone koji unatoč naizgled "radikalnim" promjenama koje idu u pravcu dublje integracije – poput ministra financija eurozone – ipak ne rješava ključni nedostatak – nepostojanje zajedničke fiskalne politike država članica.  Naime, eurozona i dalje neće imati svoj proračun, ali će unutar sljedećeg proračuna od 2021. – 2025. imati svoj poseban "odjeljak". No, Bruxelles računa na proširenje skupine zemalja koje koriste euro, pa je najavljena aktivna pomoć u provođenju strukturnih reformi u državama koje žele pristupiti.

Mrkva, bez batine
Kako je za CNBC izjavio potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, izvršno tijelo Europske unije razmatra uvođenje posebnih alata koji bi podržali strukturne reforme u postojećim članicama, ali i pružili podršku državama koje žele pristupiti trenutno 19-članoj skupini. "Ovime pokazujemo naš stav da eurozona treba biti proširena i da je Komisija spremna asistirati zainteresiranim državama kako bi se osiguralo da budu spremne za pristupanje i prosperiraju od članstva", istaknuo je Dombrovskis, ujedno i povjerenik za euro i socijalni dijalog.

Kao jednu od takvih država Dombrovskis je spomenuo Bugarsku. Međutim, Dombrovskis je naglasio kako se nijednu članicu EU-a neće prisiljavati na uvođenje eura te kako neće biti striktnih rokova. Po sudu Luke Brkića, profesora međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Europske komisija ovime evidentno primjenjuje "politiku mrkve, ali bez batine". "Želja je pridobiti što više država za ideju dublje europske integracije. Oni koji krenu u tom smjeru, bit će nagrađeni", smatra Brkić. Prijedlog reforme bit će glavna tema sastanka šefova država ili vlada članica Europske unije 15. prosinca. A prijedlog sadržava ideje koje će zasigurno izazvati žustru raspravu među euroskeptični(ji)m članicama. Najzvučniji je prijedlog uvođenje mjesta svojevrsnog ministra financija Europske unije od 2025. godine.

Njegov bi glavni zadatak bio upravljanje produbljenom eurozonom, nadzor strukturnih reformi i koordiniranje ekonomske i fiskalne politike. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker već je ranije najavio da će taj dužnosnik imati "dva šešira" – s jedne će strane biti europski povjerenik za financije, a s druge će predsjedati Euroskupinom, neformalnim tijelom koje okuplja članice eurozone i koje je baš u ponedjeljak izabrala novog čelnika, portugalskog ministra financija Marija Centena. To je ujedno i prva ideja čije su odbacivanje već najavile neke članice EU-a smatrajući kako bi Bruxelles time dobio previše ovlasti.

Do političke unije
Za euroskeptike još je kontroverzniji drugi prijedlog, a to je preoblikovanje Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – fonda za spašavanje financijski posrnulih članica eurozone – u Europski monetarni fond. Nova institucija trebala bi zaživjeti između 2019. i 2020. godine. ESM je sada pod kontrolom vlada država koje koriste zajedničku europsku valutu, a prijedlogom EK-a Europski monetarni fond postao bi jedna od institucija Unije pod nadzorom Europskog parlamenta.

Luka Brkić ocjenjuje kako su ovi prijedlozi na tragu glavne niti-vodilje Junckerova mandata, a to je dublja europska integracija. "Ideja je da se preko snažnog integracijskog instrumenta, a to je ekonomska i monetarna unija, postupno približavamo političkoj uniji. Radi se o pristupu korak po korak – integrirate ono što možete. No, jačanje EU-a neće biti dočekano s oduševljenjem kod dijela članica", smatra profesor Brkić.