Američki predsjednik Donald Trump pozvao je ključne saveznike da se pridruže međunarodnoj pomorskoj misiji za osiguranje Hormuškog tjesnaca, vitalnog prolaza za 20 posto svjetske nafte. Iran je blokirao tjesnac, što je izazvalo skok cijena nafte i globalnu zabrinutost za opskrbu energentima.

Podsjećamo, Trump je na platformi Truth Social i u izjavama za medije izričito spomenuo Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz prijetnju NATO-u da će suočiti s “vrlo lošom budućnošću” ako ne pomogne. Rekao je da je kontaktirao oko sedam zemalja i da očekuje da one zaštite vlastite interese jer SAD nije toliko ovisan o prolazu kroz tjesnac.

ULAGANJA U OBRANU

Novi vlasnik DOK-ING-a simbol je militarizacije njemačke industrije

Tjesnac kao sredstvo pritiska

‘Dio pomoraca čeka evakuaciju, a dio ide prema Bliskom istoku zbog – ugovora’

Međutim, prema pisanju svjetskih medija, do danas nijedna zemlja nije javno pristala na slanje ratnih brodova. Naprotiv, nekoliko ključnih saveznika izričito je odbilo ili signaliziralo da neće sudjelovati u takvoj operaciji.

U nastavku donosimo koje su to zemlje.

Njemačka

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je na ARD-u i u Bruxellesu: „Hoćemo li uskoro postati aktivni dio ovog sukoba? Ne. Njemačka neće sudjelovati u ovom ratu.“ Dodao je da ne vidi ulogu NATO-a u Hormuzu: „Ne vidim da NATO ima bilo kakvu odluku u tom smjeru niti da bi mogao preuzeti odgovornost za Hormuški tjesnac.“ Ministar obrane Boris Pistorius bio je još oštriji: „Što Trump očekuje da nekolicina europskih fregata učini ono što američka mornarica ne može? Ovo nije naš rat i mi ga nismo započeli.“

Francuska

Francuska ministrica obrane Catherine Vautrin naglasila je da Pariz neće slati brodove dok sukob eskalira. Francuska razmatra moguću međunarodnu misiju tek nakon smirivanja borbi, ali trenutno odbija aktivno sudjelovanje u Trumpovoj inicijativi.

Novi izvor prihoda

Raste interes poduzetnika za ugradnju baterija, sada je jasno i zašto

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Kina

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je da sve strane odmah trebaju prestati s vojnim djelovanjima i da imaju odgovornost osigurati stabilnu i neometanu opskrbu energijom. Kineska ambasada u Washingtonu dodala je da će ojačati komunikaciju s relevantnim stranama radi deeskalacije i mira, ali je jasno da Kina ne planira slati brodove ni sudjelovati u vojnim koalicijama. Kina, koja uvozi oko 90 % svoje nafte preko Hormuza, odbija vojni angažman jer ne želi stati na stranu SAD‑a protiv Irana, svog strateškog partnera.

Italija

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je u Bruxellesu da što se tiče Hormuza, vjeruje da diplomacija mora prevladati. Iz Rima naglašavaju da nema namjere sudjelovati u Trumpovoj inicijativi i da prioritet daje deeskalaciji.

Grčka

Glasnogovornik grčke vlade Pavlos Marinakis izjavio je da Grčka neće sudjelovati u bilo kakvim vojnim operacijama u Hormušom tjesnacu. Atena će ostati ograničena na doprinos EU-ovoj pomorskoj misiji Aspides u Crvenom moru.

Japan

Japanska premijerka Sanae Takaichi izjavila je u parlamentu da Tokio “nije donio nikakvu odluku o slanju ratnih brodova” te da Japan nastavlja ispitivati mogućnosti unutar ustavnih ograničenja (miroljubivi ustav iz 1947. ograničava ofenzivne vojne akcije). Unatoč tome što Japan uvozi oko 95 posto nafte iz Bliskog istoka, vlada nije spremna riskirati eskalaciju.

Australija

Australska ministrica transporta Catherine King izjavila je da Australija neće slati brodove u Hormuz i isključila bilo kakvo sudjelovanje u Trumpovoj pomorskoj misiji.  

Ostali saveznici

Ostali saveznici, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Južnu Koreju, zadržavaju oprezan ili neobvezujući stav, bez formalnog vojnog angažmana.

Trump još nije uspostavio koaliciju, a eksperti upozoravaju da bi slanje brodova moglo dovesti do izravnog sukoba s Iranom. Za sada, njegov poziv za “Hormuz coalition” naišao je na zid odbijanja među najbližim partnerima.