Najnoviji podaci o kretanju javnog duga u Europskoj uniji samo su potvrdili zašto činjenica da je njegova razina u Hrvatskoj (još) ispod prosjeka EU nije nimalo umirujuća.

U godinu dana, naime, on je kod nas porastao za više od 7 postotnih bodova BDP-a. Sa 54,6 posto BDP-a u trećem tromjesečju 2012. popeo se na 61,7 posto na kraju rujna 2013. Samo pet od 27 zemalja EU (tri problematične mediteranske zemlje plus Irska i Slovenija) zabilježile su porast duga veći od sedam posto BDP-a. Javni dug svih 28 članica u konačnici porastao u tih godinu dana, ali znatno sporije: povećan je niti dva postotna boda. Uspoređujući tekuća kretanja, na kraju trećeg u odnosu na drugo tromjesečje 2013. brži su tempo rasta javnog duga od Hrvatske (s porastom za 1,9 posto BDP-a) zabilježili samo Cipar, Grčka i Luksemburg, s tim da je Luksemburg time došao tek na 27,7 posto BDP-a te je i dalje jedna od tri zemlje EU s najnižim dugom (uz Estoniju i Bugarsku).

U Eurostatovoj objavi ističe se da je javni dug 17 članica eurozone u trećem lanjskom kvartalu u odnosu na drugi smanjen sa 93,4 na 92,7 posto BDP-a, a prvi put od dalekoga 4. kvartala 2007. smanjen je i u apsolutnom iznosu. Dug svih 28 članica EU u trećem je kvartalu u odnosu na drugi neznatno, ali ipak uvećan, i to mahom zbog efekta tečaja. Dosegnuo je 11,3 bilijuna eura ili 86,8 posto BDP-a. Prema procjenama središnje banke, Hrvatska je 2013. zaključila s javnim dugom na razini 64 posto BDP-a, a za ovu godinu HNB predviđa 67 posto. Sve je to bez duga HAC-a i HBOR-a koji će uskoro ući u izračun javnog duga i podići ga na više od 80 posto BDP-a.