Citigroup je podigao svoju procjenu ulaganja tehnoloških divova u infrastrukturu povezanu s umjetnom inteligencijom (AI), očekujući da će do 2029. godine ta ulaganja premašiti 2,8 bilijuna dolara, što je znatno više u odnosu na prije procijenjenih 2,3 bilijuna. Rast je potaknut agresivnim početnim ulaganjima glavnih pokretača tržišta, kao i sve većom potražnjom poduzeća za AI tehnologijama.

Početak ovog vala investicija označilo je lansiranje ChatGPT-a krajem 2022., koje je nastavilo poticati masovne kapitalne izdatke i razgradnju kapaciteta podatkovnih centara, unatoč kratkotrajnoj krizi povjerenja izazvanoj dostupnošću jeftinijeg kineskog modela DeepSeek te zabrinutostima zbog carina koje je nametnuo predsjednik SAD-a Donald Trump.

Wall Street očekuje da će rashodi za AI infrastrukturu među velikim operaterima podatkovnih centara, tzv. “hiperskalera” poput Microsofta, Amazona i Alphabeta, do kraja 2026. dosegnuti 490 milijardi dolara, što je znatno više od predviđenih 420 milijardi. Ti su tehnološki giganti do sada utrošili milijarde u proširenje kapaciteta kako bi zadovoljili rastuću potražnju za AI uslugama.

Analitičari Citigroupa navode da će povećana potrošnja biti otvoreno prezentirana u izvješćima o rezultatima za treći kvartal. Procjenjuje se da će globalna potreba za računalnim kapacitetima za AI zahtijevati dodatnih 55 gigavata električne energije do 2030., što je ulaganje od 2,8 bilijuna dolara, od čega oko 1,4 bilijuna u SAD-u. Iako su dosadašnja ulaganja u AI uglavnom financirana iz vlastite dobiti, ovako veliki troškovi – oko 50 milijardi dolara po gigavatu računalnih kapaciteta – navode kompanije da se prihvate zaduživanja kako bi održale tempo investicija.

Ta promjena već se odražava na njihove financijske rezultate, s rastućim troškovima koji nagrizaju slobodne novčane tokove, što izaziva zabrinutost investitora oko održivosti ovakvog financiranja.