Pljuska koju su talijanski glasači dali strogim mjerama štednje, ali i etabliranim političkim strankama jučer je odjekivala na financijskim tržištima od Japana do SAD-a. Rezultati izbora u trećem europskom gospodarstvu, koji nisu dali jasnog pobjednika, srušili su burzovne indekse uslijed straha ulagača kako će situacija u kojoj bi pravo čudo bilo sastavljanje imalo funkcionalne vlade dodatno produbiti krizu u eurozoni, ali se i preliti van njezinih granica.

Neočekivani pobjednik
Predizborni favorit, koalicija lijevog centra Pier Luigija Bersanija osvojila je većinu u donjem domu parlamenta za tek pola posto. Silvio Berlusconi koji je na izborima predvodio koaliciju desnog centra zato je zatražio ponovno prebrojavanje glasova. Bivši talijanski premijer, opterećen hipotekama osude zbog porezne prijevare i tužbom za plaćanje maloljetnici za seks, osvojio je pak većinu u Senatu čime je osigurao da može blokirati svaku odluku donjega doma.No političari u oba tabora, pa i diljem Europe poprilično je zabrinuo neočekivano velik uspjeh Pokreta 5 zvjezdica, komičara Beppea Grilla, koji je nakon izbora izašao kao najjača pojedinačna politička stranka u Italiji. U brojkama talijanski parlament izgleda ovako: Bersanijeva koalicija lijevog centra dobila je 29,6 posto glasova u donjem domu, Berlusconijeva koalicija desnog centra 29,1 posto, kako Grillo kaže njegova nestranka Pokret 5 zvjezdica 25,5 posto glasova, dok je koalicja centra donedavnog tehničkog premijera Maria Montija  dobila 9,1 posto glasova, čime je čini se okončana politička karijera ovoga tehnokrata. Prevedeno, ti pak rezultati znače da je 55 posto Talijana glasovalo protiv daljnjih oštrih mjera štednje, čiji je apostol bio upravo Monti, a koje podržava i Bersani.

Izazov za EU
"Politička situacija diljem Europe zapravo se svela na utrku između zagovornika štednje i reformi nasuprot uzleta populističkih pokreta. Štednja je bolna, a ko se reforme ne provedbu brzo i učinkovito jača rizik od nezaodovoljstva stanovništva i jačanja populizma. To se još nije desilo u Grčkoj, Portugalu ili Španjolskoj, no samo smo na korak od toga u Italiji", ističe za Bloomberg Alberto Gallo, čelnik europskih makrokreditnih istraživanja Royal Bank of Scotlanda. Izbori su zapravo bili prva prilika da se Talijani izjasne o mjerama štednje koje im je nametnula Europa, a koja pod dirigentskom palicom njemačke kancelarke Angele Merkel vidi to kao jedino rješenje europske dužničke krize. Naime Monti je u studenome 2011. godine kao mandatara imenovao talijanski predsjednik Giorgio Napolitano. Ovaj bivši savjetnik Goldman Sachsa i rektor Sveučilišta Bocconi preuzeo je dužnost u trenutku kada su kamate na desetogodišnje talijanske obveznice porasle na 7,5 posto, što je potaknulo pitanja može li Italija uipće ostati u eurozoni. Monti je nakon nekoliko tjedana u uredu premijera predstavio rigorozan plan ušteda  koji je poduprlo 80 posto talijanskih parlamentaraca. Međutim, neizabrani premijer je u konačnici Italiju gurnuo još dublje u recesiju. Upravo otpor mjerama štednje bila je okosnica programa Berlusconija i Grilla, iako se predizborna platforma Grilla temelji na kritici cijelog političkog sustava Italije i nužnosti njegova rušenja. "Pat pozicija u parlamentu gotovo da jamči paralizu strukturalnih reformi, ali i predstavljanja suvislog ekonomskog programa. Mislim da je to najgori scenario", smatra Annalisa Piazza, analitičarka Newedge Groupa.Bersanijev Koalicijski partner Enrico Letta tvrdi pak kako je pat pozicija u parlamentu trećeg europskog gospodarstva predstavlja izazov i za Europsku uniju glede strogih mjera štednje koje favorizira njemačka kancelarka.

Monti kupio vrijeme
Ipak, Montijevi proračunski rezovi mogli bi Talijanima kupiti malo vremena kod ulagača čak i da kriza vlasti spriječi daljnju provedbu reformi kojima bi talijansko posrnulo gospodarstvo postalo kompetitivnije."Važno je da Italija zadrži stečene pozicije. Smatramo da bi ekonomski i fiskalno gledano politička pat pozicija bez velikih novih reformi ne bi bila dobra, ali nikako ne bi bila katastrofalan", naglašava Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberg Banka.

Što dalje?

Velika koalicija ili novi izborni zakon

Dok je dio analitičara još prekjučer prognozirao raspisivanje novih parlamentarnih izbora, pitanje je koliko bi oni u skorije vrijeme donijeli drugačije rezultate, odnosno iznjedrili jasnog pobjednika koji bi mogao formirati čvrstu vladu. Zato je vjerojatniji scenarij prema kojemu bi predsjednik Giorgio Napolitano instalirao prijelaznu vladu, kao što je bio slučaj i s Montijevom. Glavni zadatak prijelazne vlade bila bi priprema novih izbornog zakona koji bi bio uvertira u buduće izbore. Tu bi opet profitirao Beppe Grillo koji se tijekom kampanje zalagao za promjene u političkom sustavu, a promjena izbornog zakona svakako je na tome tragu. No talijanski političari su više puta dokazali kako imaju razvijen nagon za samoodržanjem, pa je Bersani već naznačio kako će ponuditi suradnju na stvaranju vlade Grillu, iako je ovaj odbacio mogućnost koaliranja i s lijevima i desnima. Tu je pak i uskrsnuli Silvio Berlusconi koji je pak najavio mogućnost stvaranja velike koalicije. Ipak, nikavi službeni potezi ne mogu se povući do prve sjednice parlamenta 15. ožujka.

Posljedice

Pad europskih tržišta

Europska tržišta jučer su snažno oslabila zbog postizborne pat pozicije u Italiji koja je među ulagačima potpirila strah da bi politička blokada mogla odgoditi gospodarske reforme. Londonski FTSE pao je 1,38 posto na 6267 bodova, frankfurtski DAX za 1,87 posto na 7627 bodova, a pariški CAC za 2,44 posto na 3630 bodova. Najveći je pad zabilježio talijanski FTSE MIB, koji se spustio čak 4,7 posto. Japanski indeks Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 2,26 posto, na 11.398 bodova.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Udar na bankarski sektor

Neriješeni ishod talijanskih izbora potpiruje i bojazan za cijelu zonu primjene jedinstvene europske valute. To je pak snažno pogodilo dionice bankovnog sektora, koji je jučer u prosjeku oslabio 2,7 posto. Snažan pad zabilježile su u prvom redu dionice talijanskih banaka, pa su Intesa i UniCredit oslabili 10 odnosno osam posto.

Veći prinosi na talijanske trezorce

Na jučerašnjoj aukciji prinosi na šestomjesečne talijanske trezorske zapise poskočili su na 1,237 posto, s 0,732 posto koliko su iznosili na prošloj sličnoj aukciji, održanoj 29. siječnja.

Potonule i cijene nafte

Cijene barela nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima ispod 114 dolara zbog novonastale političke situacije u Italiji. U Londonu je cijena barela sirove nafte pala 1,1 dolar, na 113,34 dolara, nakratko potonuvši i na samo 113,03 dolara, najmanje od 28. siječnja. Pale su i cijene u New Yorku za 78 centa, na 92,33 dolara.