Svjetski bogataši pronašli su novo utočište za svoj novac koji možda nije potpuno prošao porezno rešeto, a to su – Sjedinjene Američke Države. Najveću ekonomiju na svijetu sve češće nazivaju novom Švicarskom nakon što je u grad Reno u Nevadi svoje sjedište preselila Rotschildova podružnica za privatno bankarstvo. U tu podružnicu polako se seli novac njihovih klijenata koji je do sada bio pohranjen u poreznim oazama, poput Bahama, piše Bloomberg.

Gnjevni Švicarci
Rotschildova podružnica opslužuje međunarodne klijente privučene stabilnošću američkog financijskog sustava, a glasnogovornica Emma Rees ističe kako klijenti moraju dokazati da ne krše porezne zakone svojih zemalja. Podružnica "nije osnovana kako bi iskorištavala činjenicu da se SAD nisu pridružile međunarodnim standardima izvješćivanja", dodala je Rees. Rotschildov potez slijedio je i Trident Trust, najveći pružatelj usluga za "offshore" zaklade, preselivši u SAD na desetine klijenata iz Švicarske i Kajmanskih otočja. SAD su jedna od rijetkih država koja danas nudi tajnost računa prema inozemnim vlastima. Pravno gledano, u tome nema nikakvog prekršaja sve dok bankari aktivno ne savjetuju svoje klijente da na taj način izbjegnu plaćanje poreza.

Zbog novoga trenda najviše mogu biti gnjevni Švicarci čije su se banke prije šest godina našle pod žestokim američkim pritiskom koji je tražio razbijanje nekoliko stoljeća stare tradicije bankarske tajne po čemu su tamošnje banke bile nadaleko glasovite. U borbi protiv američkih utajivača poreza koji su novac pohranili u europskim utočištima, poput Švicarske ili Lihtenštajna, SAD su – da li slučajno – "zaboravile" novu regulativu primijeniti na vlastite financijske institucije. "Čujete li zvuk usisavanja? To je zvuk novca koji žuri prema SAD-u", napisao je u švicarskom pravničkom časopisu Peter Cotorceanu, odvjetnik u ciriškoj odvjetničkoj tvrtki Anaford.

U Tridentu kažu kako nema govora da njihovi klijenti izbjegavaju plaćanje poreza i stoga koriste njihove usluge. Naprotiv, u SAD-u se osjećaju sigurni da nitko neželjen neće saznati njihovo imovinsko stanje i time ih izložiti iznudi ili otmici, tvrde u toj kompaniji. "Nisam od nikoga čula da je rekao kako želi izbjeći porez. To su ljudi koji su opravdano zabrinuti za svoju imovinu i život", kaže za Bloomberg Alice Rokahr, predsjednica Tridentove podružnice u Južnoj Dakoti, saveznoj državi s niskim poreznim opterećenjem koja takvim zakladama jamči diskreciju za klijente.

Standarde međunarodnog izvješćivanja predložila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), a do sada je stotinjak država potpisalo taj sporazum. No, pitanje je koliko će potpisnica efikasno primijeniti te standarde. Prema procjenama Gabriela Zucmana, profesora ekonomije na američkom sveučilištu Berkeley, na tajnim računima u švicarskim bankama još uvijek leži 1,9 bilijuna dolara koje njihovi vlasnici nisu prijavili poreznim vlastima u matičnim državama.

Fatca kao inspiracija
Razbijanje švicarske bankovne tajne započelo je 2007. kada je bankar UBS-a Bradley Birkenfeld odlučio postati "zviždač" i progovoriti o tome kako njegova banka pomaže bogatim Amerikancima u utaji poreza pomoću tajnih računa u inozemstvu. Skandal se zakotrljao, a u narednim godinama cijenu je platilo čak 80 švicarskih banaka koje su američkim vlastima zbog toga platile pet milijardi dolara kazni.Kako bi doskočile utajivačima, SAD su donijele zakon o sukladnosti inozemnih računa, poznatiji i kao Fatca, a koji zahtijeva od inozemnih banaka da američkoj poreznoj upravi otkriju podatke o računima američkih državljana. Fatca je bila inspiracija OECD-u u izradi nacrta međunarodnog sporazuma koji omogućuje međusobnu razmjenu podataka između poreznika.  Sporazum je do sada potpisalo 97 država. Odbilo ga je potpisati svega nekoliko zemalja – Bahrein, Nauru, Vanuatu i SAD.