Redovito se izbacuju novosti o tome kako produljiti život. Sjedenje skraćuje život. Uzimanje multivitamina smanjuje rizik od raka. Pušenje je nezdravo. Mediteranska prehrana je dobra. Masna hrana nije. Stres je loš. Vježbanje je dobro.

A još neki savjeti su – radite što dulje, ne zanemarujte prijatelje, pijte čašu vina na dan. Popis tu ne prestaje. No što se zapravo događa kada se bacimo na brojke? Prema saznanjima dva najnovija istraživanja, možda je pušenje bolje od svakodnevnog sjedenja i gledanja televizije po nekoliko sati. Naime, The Times prenosi da su znanstvenici u čijem je istraživanju sudjelovalo 12.000 Australaca otkrili da svaki sat koji odrasla osoba starija od 25 godina provede sjedeći pred televizorom skraćuje očekivano trajanje života za 21,8 minuta. Autori toga istraživanja navode da jedna cigareta smanjuje očekivano trajanje života za 11 minuta, izvještava The Times. Tako će odrasla osoba koja u prosjeku provede šest sati dnevno gledajući televiziju živjeti 4,8 godina kraće od osobe koja ne gleda televiziju. Saznanja druge studije o sjedenju vrlo su slična."Mnogi od nas u suvremenom društvu rade na poslovima gdje se od nas zahtijeva cjelodnevno sjedenje ispred računala", kaže Emma Wilmot, znanstvenica s engleskog Sveučilišta u Leicesteru, koja je predvodila pregled podataka 18 studija u koje je bilo uključeno 794.577 osoba.

"A sami sebe uvjeravamo da nismo izloženi riziku oboljenja jer uspijevamo vježbati preporučenih 30 minuta dnevno." No, ona kaže da "jesmo izloženi tome riziku ako sjedimo po cijeli dan". Znanstvenici koji proučavaju DNA i druge oblike molekularne biodinamike mogli bi uskoro ponuditi mogućnost duljeg življenja onima koji to žele. David Ewing Duncan u The Timesu je napisao da je u posljednje tri godine na svojim predavanjima o trendovima u bioznanosti ukupno upitao gotovo 30.000 osoba koliko dugo žele živjeti, 80, 120, 150 godina ili zauvijek. Otprilike 60 posto ispitanika odabralo je životni vijek od 80 godina, 30 posto odlučilo se za 120 godina, dok je skoro 10 posto odabralo 150 godina. Manje od jedan posto želi besmrtnost, kaže.

No nakon što saznaju na koji način mogu produljiti život, uključujući tretman matičnim stanicama, bioničke ili slične lijekove, rijetki izjavljuju da doista žele živjeti dulje, piše Duncan. Brojni stanovnici grčkog otoka Ikaria imaju životni vijek od preko 90 godina i ne razmišljaju previše o smjeni generacija. Nisu ni zabrinuti zbog prolaska vremena. A ne brine ih ni novac. Većinu hrane koju konzumiraju sami uzgajaju, spavaju koliko god žele, ne zanimaju ih pretjerano materijalna dobra, a poslijepodneva i večeri provode u druženju s prijateljima uz domaće vino i hranu. "Ljudi su ovdje dokasna budni. Zato se i budimo kasno, a spavamo i preko dana", za The Times je izjavio Ilias Leriadis, jedan od rijetkih liječnika na tom otoku. "Jeste li primijetili da ovdje nitko ne nosi sat?" Leriadis naglašava da je možda to tajna dugog života otočana: "Mi jednostavno ne marimo za vrijeme."

Tom Brady

Komentare šaljite na nytweekly@nytimes.com