Rangiranje zemalja prema uvjetima poslovanja u protekom je desetljeću potaknulo tisuće regulatornih reformi, naglasila je danas Svjetska banka, otklanjajući time kritike da njezina ljestvica više stigmatizira zemlje nego što ih nadahnjuje na pozitivne promjene.

• Hrvatska na listi Svjetske banke skliznula s 84. na 89. mjesto

U najnovijem izvješću "Doing Business" SB je danas istaknula da su u proteklih godinu dana uvjeti poslovanja najviše poboljšani u Ukrajini.

Singapur je osmu godinu zaredom zauzeo čelnu poziciju na ljestvici kao zemlja s najboljim uvjetima poslovanja među ukupno 189 zemalja obuhvaćenih izvješćem.

Slijedi Hong Kong na drugom mjestu, Novi Zeland na trećem i SAD na četvrtom mjestu.

Hrvatska je ove godine zauzela 89. mjesto među 189 zemalja dok je prošle bila na 84. mjestu među ukupno 185 zemalja.

Svjetska banka ocjenjuje zemlje prema 10 kriterija, poput procedure osnivanja poduzeća i plaćanja poreza, na temelju kojih zauzimaju određeno mjesto na ljestvici. Prvo je izvješće objavljeno 2003. i danas snažno utječe na vlade širom svijeta koje nastoje privući ulagače.

U Svjetskoj banci ističu da je izvješće izravno nadahnulo ili poslužilo kao osnova za oko četvrtinu od ukupno 2.100 regulatornih promjena zabilježenih od 2003.

Neke vlade i nevladine organizacije upozoravaju pak da ljestvice zemalja prema uvjetima poslovanja navode na pogrešne zaključke, da su subjektivne i pretjerano fokusirane na smanjivanje regulatornih prepreka za poduzeća, na račun radnika.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Zemlje poput Kine, koja je u najnovijem izvješću zauzela 96. mjesto, žale se pak da ljestvica neopravdano stigmatizira gospodarstva u razvoju s visokim stopama rasta.

"Svrha izvješća 'Doing Business' nije smanjiti već poboljšati regulativu", ističu u SB-u. Tako se pozicija određene zemlje može pogoršati ako ublaži zaštitu ulagača, ističu.

Uvažavajući ipak pojedine primjedbe kritičara, u banci ističu da bi ljestvicu trebalo promatrati u širem kontekstu poboljšanja regulative poslovanja u pojedinoj zemlji a ne kao reprezentativni skup svih faktora koji utječu na gospodarski rast.

Ukupna ljestvica pokazuje kakva je regulativa pojedinih zemalja u odnosu na ostale ali možda neće iskazati što su sve učinile kako bi smanjile regulatorne prepreke. Ne pokazuje ni eventualne ogromne varijacije među pojedinim pokazateljima, ističu u Svjetskoj banci.

Tako je Estonija, primjerice, zauzela 22. mjesto na ukupnoj ljestvici, ali je na 68. mjestu prema kriteriju zaštite ulagača a na sedmom prema kriteriju prekogranične trgovine.

"Želim samo naglasiti… da ciljano nastojimo smanjiti naglasak na ljestvicu i preusmjeriti ga više na razmjere ukupnog poboljšanja regulative", istaknuo je u razgovoru s novinarima direktor odjela Svjetske banke za globalne pokazatelje Augusto Lopez-Claros.