Švicarska sljedeći mjesec u promet pušta do sada najduži željeznički tunel, nazvan Gotthard Base Tunnel (GBT), koji će radikalno izmijeniti sliku europskog teretnog i željezničkog prometa. Pravac prolazi središtem Alpa i dugačak je 57 kilometara, a Švicarsku će izravno povezati s regijama talijanskog i njemačkog govornog područja. Odobrenje za izgradnju tunela nacionalnim je referendumom izglasano 1992. godine da bi radovi započeli 1996. godine i u međuvremenu je na njega utrošeno oko 10,3 milijardi dolara.

Dva i pol sata do Milana
Novim tunelom moći će prometovati i vlakovi visoke brzine, pa će se od Züricha do Milana putovati tek dva i pol sata – upola manje u odnosu na sadašnjih gotovo pet sati. No, primarni cilj gradnje tunela pojednostavljivanje je teretnog tranzita za cijelu Europu, kao i smanjivanje troškova. Prometna važnost ovog tunela leži u činjenici da povezuje gusto urbanizirani koridor koji nastanjuje više od 110 milijuna ljudi. Kada bude pušten u promet, GBT će povezivati dvije značajne europske luke, Rotterdam i Genovu. Kako se radi o dvije vrlo značajne europske luke, brža željeznička veza između njih značit će i brži, a time i konkurentniji kontejnerski promet koji u Europu dolazi iz Azije.

Međutim, švicarski GBT tunel nije jedini projekt koji bi trebao pojednostaviti željeznički promet u srednjoj Europi. Austrija do 2024. planira izgradnju još dvaju tunela, Semmmeringa i Koralma, kojima bi se radikalno pojednostavilo prometovanje Alpama. Očekuje se reduciranje vremena putovanja između Beča i Graza te između baltičke luke Gdanjsk i Bologne. Istovremeno, započeli su radovi na novom austrijskom tunelu ispod prolaza Brenner, koji je duljinom gotovo jednak tunelu Gotthard Base, a koji će prolazeći blizu Innsbrucka ubrzati povezivanje njemačkih gradova Münchena i Berlina s Italijom.

Kontroverzni projekt
Zeleno svjetlo dobio i kontroverzni projekt koji bi trebao ispod Alpa spojiti europski zapad i istok. Radi se o projektu željezničke veze za vlakove visoke brzine kojim bi se povezao francuski Lyon i talijansko industrijsko središte Torino. Projekt bi trebao biti završen 2028. a stvorit će preduvjete za brzu željezničku vezu sve do Budimpešte. Iako plijene pažnju turista, Europljani nerijetko doživljavaju Alpe samo kao prometnu barijeru. Atraktivne i vijugave alpske ceste usporavanju prometno povezivanje dok opseg cestovnog prometa ima nesagledive utjecaje po okoliš, pa se posljednjih desetljeća sustavno radilo na istraživanju i pronalasku novih rješenja.