Studije MMF-a i njemačkog Bundesbanka otkrile su da bi svako povećanje BDP-a bilo proporcionalno znatno manje od povećanja ukupnog broja radnih dana.
U srpnju je francuski premijer Francois Bayrou predložio da se Uskrsni ponedjeljak i Dan pobjede u Europi (8. svibnja) uklone s popisa od 11 praznika koji se obilježavaju u toj zemlji. Uslijedilo je negodovanje, a politički čelnici i s ljevice i s desnice napali su taj njegov plan.
Bayrou je iznio da bi ukidanje praznika moglo pomoći Francuskoj da smanji pritisak na proračun. Pritom on nije jedini koji je došao na takvu ideju, piše Deutsche Welle.
U srpnju je francuski premijer Francois Bayrou predložio da se Uskrsni ponedjeljak i Dan pobjede u Europi (8. svibnja) uklone s popisa od 11 praznika koji se obilježavaju u toj zemlji. Uslijedilo je negodovanje, a politički čelnici i s ljevice i s desnice napali su taj njegov plan.
Bayrou je iznio da bi ukidanje praznika moglo pomoći Francuskoj da smanji pritisak na proračun. Pritom on nije jedini koji je došao na takvu ideju, piše Deutsche Welle.
Ranije ove godine Slovačka je ukinula jedan od svojih državnih praznika nastojeći poboljšati svoju fiskalnu poziciju. 2023. godine je Danska ukinula obilježavanje Uskrsnog ponedjeljka. Obrazloženje Kopenhagena bilo je da je potrebno stvoriti fiskalni prostor kako bi se pokrio rastući proračun za obranu.
Tom se trendu s druge strane Atlantika pridružio i američki predsjednik Donald Trump. On je 19. lipnja na svojoj društvenoj mreži napisao da „previše neradnih praznika u Americi“ košta „milijarde dolara“.
Mnogi su to protumačili kao političku izjavu, jer je Trump to objavio baš na Dan ukidanja ropstva (Juneteenth), koji je Bidenova administracija 2021. proglasila državnim praznikom.
„Dokazi koji idu u prilog toj tezi su ograničeni“, kaže za DW Charles Cornes, viši ekonomist u britanskoj konzultantskoj kući Cebr. „Produktivnost manje ovisi o broju državnih praznika, a više o faktorima kao što su učinkovitost rada, kapitalna ulaganja, vještina radne snage i tehnologija.“
Znanstvene studije sugeriraju da se smanjenjem broja praznika mogu postići samo vrlo mala povećanja BDP-a. Studija Lucasa Rossoa i Rodriga Andresa Wagnera iz 2021. pokazala je da državni praznici zapravo mogu povećati potražnju za nekim potkategorijama BDP-a, ali i da dolazi samo do malog povećanja BDP-a kada praznici padaju vikendom i ne budu zamijenjeni idućim radnim danom.
Međutim, studije MMF-a i njemačkog Bundesbanka otkrile su da bi svako povećanje BDP-a bilo proporcionalno znatno manje od povećanja ukupnog broja radnih dana.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu