Na svim alkoholnim pićima, od laganih vina do najžešćih "špirita" koja se prodaju na tržištima Europske unije, ubuduće ćemo vidjeti od čega su napravljena i znat ćemo koliko su, ako su, hranjiva. Europska komisija propisala je proizvođačima obvezu navođenja popisa sastojaka sastojaka i nutritivne deklaracije za sva pića, te im dala godinu dana da izrade prijedlog kako bi potrošačima pružali potrebne informacije na etiketama alkoholnih proizvoda. 

Dobrovoljne inicijative
"Ovo izvješće podržava pravo ljudi u Europskoj uniji da budu u potpunosti informirani o tome što piju. Štoviše, ono ne otkriva nikakve objektivne razloge koji opravdavaju odsustvo popisa sastojaka i prehrambenih podataka o alkoholnim pićima", kazao je u povodu objave izvješća EK njen povjerenik za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis, ističući da je su već razvijene brojne dobrovoljne inicijative iz sektora, koje rade na koncipiranju sastava budućih deklaracija na alkoholu.

Prema uredbi EU o pružanju informacija o hrani za potrošače, iz 2011., a koja se primjenjuje od prosinca 2014. godine, svi prehrambeni i alkoholni artikli u prodaji na području Unije moraju imati istaknute i podatke o sastavu i nutritivnoj vrijednosti proizvoda. Iznimka su bili tek proizvodi s više od 1,2 posto alkohola.  Uredba se u državama članica EU nije primjenjivala strogo, a i sami proizvođači nisu je shvaćali obvezom pa je ovisila o njihovoj dobroj volji.  Pojedine države, među kojima i Hrvatska, sada su donijele ili predložile i svoje nacionalne mjere, zahtijevajući dodatne informacije o označavanju sastojaka za alkoholna pića. EK će svaki takav zahtjev morati razmotriti prije nego ih se usvoji, jer bi etiketiranje trebalo biti unificirano.

Ova odluka je i novost u smjeru veće zaštite potrošača, jer je dosadašnji pravilnik o obveznom objavljivanju sastojaka prehrambenih proizvoda isključivao one alkoholne.  Na bocama će deklaracije imati i podatke o energetskoj vrijednosti, količini masti, ugljikohidrata, šećera, bjelančevina i soli, baš kao i svako pakiranje, primjerice, tjestenine, sira, mesa ili smrznutog povrća.  "Što se tiče popisa sastojaka, kao u prijašnoj regulativi, ovim izvješćem traži se da se i na pakiranjima alkohola navodi i prisutnost tvari ili proizvoda koji izazivaju alergije ili netolerantnost. Iz toga će potrošači biti obavješteni o tvarima ili proizvodima koji utječu na alergije, poput sulfita u vinu", stoji u izvješću. Drugi sastojci koji se ne smatraju alergenima neće biti deklarirani, no alkoholnoj industriji omogućava se da potrošačima dobrovoljno osiguraju i informacije o tome. 

Bez tvrdnji o štetnosti
Što se tiče hranjive vrijednosti alkohola, proizvođači će je moći svoditi samo na onu energetsku, izraženu u kilodžulima po gramu (kj/g), a obračunavat će se počev od 29 kJ/g, što odgovara vrijednosti od 7 kilokalorija po gramu (kcal/g). Označavanje sastojaka vina podrazumijeva i enološke postupke i način proizvodnje, a kod označavanja jakih alkoholnih pića i navođenje sirovine za proizvodnju etilnog alkohola, te upotrijebljene količine.  Alkoholnoj industriji EK zabranjuje isticanje zdravstvenih tvrdnji o štetnosti konzumacije (kakve su, primjerice, na pakiranjima duhanskih proizvoda), i jedine koje su u tom tonu dopuštene su tvrdnje o smanjenju konzumacije ili njenom ukidanju.

Energetska vrijednost

Polovina bi smanjila potrošnju alkohola
Gotovo polovina ispitanika (49%) od 2031 u osam država, obuhvaćenih istraživanjem o utjecaju podataka o hrani na odluku potrošača o kupovini, iz 2014. godine, a u organizaciji Europskog konzorcija za bihevioralne studije, odgovorilo je da bi na pakiranju alkoholnih pića – piva, vina i žestica – htjela vidjeti informacije o energetskoj vrijednosti. Na osnovu te informacije, 16% ispitanika bi, kazali su, pokazalo namjeru smanjiti potrošnju alkohola.