Studija Instituta iz Göttingena proučila je sadašnje, nove oblike prosvjeda, koji uvelike određuju društveno-političku raspravu i zbivanja u Njemačkoj, piše Večernji list.

Sociolozi su tijekom istraživanja intervjuirali i u radnim skupinama na mjestu prosvjeda vodili rasprave s 200 aktivista da bi doznali što danas pokreće i povezuje prosvjednike. Glavni rezultati studije su – današnji prosječni prosvjednik završio je fakultet, ima solidnu i redovitu plaću, a većinom je zaposlen u tehničkim strukama. Fakultetsku diplomu ili završen poslijediplomski studij ima 55 posto prosvjednika, a bez završene škole samo je 0,6 posto ljudi koji danas izlaze na ulice. Jedan kritičar ih je nazvao “bogatim ljudima koji se vole buniti”.

Dražen Lalić, profesor sociologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, smatra da uglavnom najviše prosvjeduju ljudi iz srednjega sloja, premda bi se kolokvijalno, na prvi pogled, reklo da se u prosvjede uključuju oni koji su na društvenom dnu. Lalić kaže da se češće u prosvjede uključuju obrazovani ljudi jer oni više prate politička zbivanja i imaju veći socijalni kapital. 'Zbog svojih komunikacijskih sposobnosti, znanja i vještina oni su skloniji udruživanju s drugim ljudima radi postizanja zajedničkih ciljeva', komentirao je.

Više pročitajte ovdje.