Australijski Qantas Airways, skandinavski SAS i novozelandski Air New Zealand najavljuju znatno povećanje cijena karata, optužujući za to nagli skok cijena mlaznoga goriva uzrokovan sukobom na Bliskom istoku.

Cijene mlaznoga goriva, koje su prije američko-izraelskih udara bile između 85 i 90 dolara po barelu, sada su skočile na 150 do 200 dolara, navodi Air New Zealand, suspendirajući svoje financijske prognoze za 2026. godinu zbog neizvjesnosti.​

Prilagodbe i upozorenja

Sukob je blokirao Hormuški tjesnac – ključnu naftnu rutu – uzrokujući skok cijena nafte i prijetnju kolapsom zrakoplovnog prometa. Europske zrakoplovne dionice porasle su četiri do sedam posto nakon pada (uzrokovane strahom od sukoba), azijske (Qantas +0,5%, Korean Air +3%, Cathay Pacific +3,6%), dok je nafta pala na 90 dolara po barelu nakon Trumpove najave brzog kraja rata.

Air New Zealand podigao je jednosmjerne ekonomske karte za deset novozelandskih dolara (6 USD) na domaćim rutama, 20 na kratkim međunarodnim i 90 na dugim linijama, s mogućnošću daljnjih korekcija. Qantas razmatra prebacivanje kapaciteta na europske rute kako bi zaobišao nestabilnost Bliskog istoka, gdje upotreba dronova i raketa ograničava zračni promet i prisiljava avio-kompanije na skupe zaobilaske. SAS je, budući da nema hedging ugovore za gorivo sljedeće godine (financijsku zaštitu koja fiksira cijenu unaprijed), uveo privremeno povećanje cijena karata kako bi nadomjestio trenutačni skok troškova goriva i osigurao stabilnost poslovanja.

Finnair upozorava da produljeni sukob riskira nestašicu mlaznoga goriva: Kuvajt, ključni dobavljač za sjeverozapadnu Europu, smanjio je proizvodnju zbog regionalne nestabilnosti. Dok Lufthansa i Ryanair imaju hedging, Finnair je zaštitio 80 posto kupnji za prvi kvartal, ali ostaje ranjiv na daljnje poremećaje. Hong Kong Airlines najavljuje nadoplate za gorivo do 35,2 posto više – najviše na rutama prema Maldivima, Bangladešu i Nepalu – dok Cathay Pacific reagira dodavanjem letova za London i Zuerich kako bi nadomjestio kaos u zračnom prostoru Bliskog istoka.

Emirates, Qatar Airways i Etihad kontroliraju trećinu putničkog prometa na rutama Europa – Azija te pola na linijama Europa – Australija i Pacifik, prema podacima Ciriuma, vodeće globalne analitičke tvrtke specijalizirane za zračni prijevoz, koja pruža precizne podatke o rasporedu letova, kapacitetima, tržištu i prometu, čije se analize temelje se na praćenju gotovo svih komercijalnih letova diljem svijeta, koristeći statističke modele i podatke leta za pouzdane uvide u tržišne udjele i trendove.

Rat na Bliskom istoku dodatno sužava zračni prostor – uz postojeća ograničenja zbog sukoba u Ukrajini – prisiljavajući avione na dulje, skuplje rute. Financial Times ističe da gorivo čini 20 do 25 posto troškova zrakoplovstava (nakon plaća), a sukob pojačava kronične probleme: pilotski stres od izbjegavanja dronova i raketa, zatvaranje zračnih prostora te popunjenost ruta.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Širi ekonomski kontekst

Uz Ukrajinu, novi kaos prijeti masovnim uzemljenjem aviona i recesijom u turizmu. Sukob ne samo da podiže cijene karata, već ugrožava lanac opskrbe: zrakoplovstvo troši milijarde na gorivo, a dulji letovi zbog zaobilazaka dodatno povećavaju potrošnju. Qantas smanjuje operacije na Bliskom istoku u korist Europe, dok Air New Zealand, regionalni lider, snosi najveći udar na Pacifiku.

Tvrtke s hedgingom (do 80% za neke) imaju prednost, ali bez deeskalacije sukoba industrija riskira pandemijski kolaps. Stabilizacija dionica odražava vjeru u Trumpov scenarij brzog kraja, no FT upozorava na “šok putovanja” s globalnim udarom na turizam, logistiku i potrošnju.