Veliko geopolitičko preslagivanje koje se trenutno događa u svijetu, potaknuto agresijom na Ukrajinu, odražava se i u postupnoj eroziji dolara kao vodeće valute u deviznim rezervama središnjih banaka.

Kako navodi Financial Times, sve je primjetnije zanimanje središnjih bankara da povećaju izloženost deviznih rezervi prema kineskom juanu.

Koristi za juan
Udjel upravitelja deviznih rezervi u svjetskim središnjim bankama koji su uložili ili su zainteresirani uložiti u kinesku valutu povećao se s lanjskih 81 posto na ovogodišnjih 85 posto, prema godišnjem istraživanju švicarske banke UBS provedenom na 30 vodećih središnjih banaka između travnja i lipnja.

“Svjedočimo postupnoj eroziji dolara”, kaže Massimiliano Castelli, šef strateške analize u odjelu globalnih tržišta UBS-a. “Slika koja se pomalja predstavlja multipolarni valutni sustav”, dodao je Castelli.

Rastući interes za juan pojavio se nakon što su zapadne države zamrznule oko 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi kao odgovor na invaziju Putinovog režima na susjednu Ukrajinu. Iako većina središnjih bankara taj događaj ocjenjuje kao izdvojeni, on je definitivno zaoštrio odnose zapadnih država i Rusije i zakomplicirao odnose s državama koje se nisu pridružile sankcijama, poput Kine.

To je ubrzalo povećanje jaza između Kine i SAD-a koji je započeo još tijekom trgovinskog rata pokrenutog u vrijeme administracije Donalda Trumpa. U tom kontekstu četiri petine ispitanika u istraživanju UBS-a ocjenjuje kako je to potez u pravcu stvaranja multipolarnog svijeta od kojeg će koristi imati juan. Manje od polovice smatra da će od toga profitirati dolar.

Na kratkoročne ocjene dolara utječe i visoka inflacija te (za sada bezuspješni) napori Feda da je snizi podizanjem kamatnih stopa. Valja naglasiti kako ostale središnje banke najčešće drže dolar kroz izloženost američkim državnim obveznicama koje su se ove godine našle na meti oštre rasprodaje uslijed Fedovog zaoštravanja monetarne politike.

Istraživanje je pokazalo kako upravitelji deviznih rezervi traže alternativne oblike imovine, poput dionica, zelenih obveznica ili dužničkih vrijednosnica zaštićenih od inflacije. Gotovo polovica ispitanika ističe kako su njihovi portfelji ove godine znatno diverzificiraniji nego lani.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Erozija dolara
Iako je dolar i dalje daleko najzastupljenija valuta u deviznim rezervama središnjih banaka, njegov udjel tokom posljednjih godina je u padu. Na kraju prvog tromjesečja udjel dolara iznosio je malo manje od 60 posto dok je u istom razdoblju 2016. iznosio 65 posto, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda.

Kineska valuta i dalje je simbolično zastupljena, sa manje od 3 posto udjela u deviznim rezervama. Valja naglasiti kako je većina upravitelja deviznih rezervi tijekom ove godine povećala svoju izloženost američkom dolaru.

Među anketiranima, njih 62 posto u posljednjih godinu dana povećalo je izloženost dolaru, a 54 posto prema juanu. “U idućem razdoblju vidjet ćemo da će upravitelji deviznih rezervi i dalje razmišljati što mogu još učiniti kako bi ojačali svoj instrumentarij u borbi protiv volatilnosti i makroekonomskih problema”, zaključuje Castelli.