Uzbuna iz Googleova sjedišta dolazi u trenutku kada se dužnosnici Europske komisije pripremaju donijeti konačne odluke u dva ključna slučaja vezana uz Googleovu tražilicu i interoperabilnost androida, a sve u sklopu revolucionarnog Zakona o digitalnim tržištima (DMA).
Pravila, usvojena krajem 2022. godine, imaju za cilj obuzdati moć velikih tehnoloških platformi koje dominiraju tržištem, olakšati natjecanje manjim tvrtkama i smanjiti ovisnost korisnika o šačici tehnoloških divova.
No predložene mjere mogle bi imati katastrofalne posljedice po privatnost i sigurnost korisnika na internetu. U središtu spora je prijedlog da Google mora omogućiti konkurentskim tražilicama i tvrtkama koje se bave umjetnom inteligencijom pristup anonimiziranim podacima o rangiranju, upitima i klikovima, piše Wired.
Heather Adkins, potpredsjednica sigurnosnog inženjeringa i jedna od osnivačica Googleova sigurnosnog tima, izjavila je kako tvrtka ima ozbiljne rezerve prema predloženim promjenama za tražilicu i android.
Europska komisija je u travnju objavila početne detalje plana prema kojima bi Google trebao dijeliti anonimizirane podatke o pretraživanju s rivalima te omogućiti drugim AI uslugama veći pristup operativnom sustavu android.
“Ako se ovo provede kako je danas opisano, mislim da bismo u kratkom roku na Androidu vidjeli značajan porast prijevara u EU”, rekla je Adkins.
“Prevaranti su kreativni i informirani. Nakon datuma implementacije, dala bih im možda nekoliko tjedana prije nego što bismo počeli bilježiti porast prijevara u Europi.”
Adkins također tvrdi da bi promjene vezane uz Google tražilicu mogle rezultirati time da zlonamjerni akteri deanonimiziraju upite za pretraživanje korisnika, a podaci podijeljeni s manjim tvrtkama postali bi glavna meta kriminalnih hakera.
Googleov interni “crveni tim”, zadužen za simulaciju hakerskih napada, navodno je uspio ponovno identificirati korisnike iz navodno anonimiziranih podataka za manje od dva sata.
“Stručnjaci za privatnost dokazali su da se ovi podaci mogu lako ponovno identificirati. Ako se podaci mogu reidentificirati, onda uopće nisu anonimni. A zakon izričito zahtijeva da budu anonimizirani”, izjavio je David Lewis, Googleov direktor savjetodavnog odjela za privatnost.
“Je li Google u sukobu interesa ili ne, irelevantno je za pitanje mogu li najprivatnija pitanja milijuna ljudi završiti kod nekoga koga ne poznaju i za koga nikada nisu očekivali da će vidjeti njihove pretrage.”
Prijedlozi Europske komisije tehnički su složeni i utječu na sustave s milijardama korisnika. Prema planu, Google bi trebao pružiti konkurentskim internetskim tražilicama pristup podacima o pretraživanju “na ravnopravnoj osnovi” s podacima koje sam prikuplja, uključujući svaki upit koji ljudi unesu u Google te podatke o klikovima i rangiranju rezultata.
Europska unija tvrdi da će zahtjevi za dijeljenjem biti zaštićeni metodama anonimizacije i ugovorima koji tvrtkama zabranjuju pokušaj reidentifikacije korisnika.
Međutim, u Googleu smatraju da predložene tehnike anonimizacije sadrže “duboke slabosti”.
“Naša je radna pretpostavka da, ako se od nas traži da predamo podatke, gubimo kontrolu nad njima. Ako ste mali europski startup i dobijete ove podatke od Googlea, bit ćete hakirani, to je jednostavno realnost situacije”, tvrdi Adkins, dodajući da bi veliki jezični modeli mogli postati idealan alat za deanonimizaciju podataka ako padnu u pogrešne ruke.
Dok Google zvoni na uzbunu, njihovi konkurenti i dio stručne javnosti smatraju da su rizici preuveličani.
“Pravni standard ovdje ne zahtijeva uklanjanje svakog teoretskog rizika od reidentifikacije – zahtijeva njegovo svođenje na zanemarivu razinu, što pristup Komisije i čini”, smatra Kamyl Bazbaz, direktor komunikacija u privatnosti posvećenoj tražilici DuckDuckGo.
“Zabrinutosti koje Google iznosi mogu se riješiti unutar postojećeg okvira.”
Tvrtke koje razvijaju AI modele, poput OpenAI-ja i Anthropica, također pozdravljaju mogućnost pristupa podacima koji bi im omogućili poboljšanje vlastitih proizvoda.
Ipak, nisu svi konkurenti uvjereni. Iz tražilice Brave, poznate po fokusu na privatnost, poručili su kako ne vjeruju da bi trenutačni prijedlozi rezultirali doista anonimnim podacima te da stvaraju “ozbiljan rizik za privatnost”.
*uz korištenje AI-ja
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu