Poslovne banke moraju plaćati kamate ako višak novca deponiraju u Europskoj središnjoj banci (ESB). Te takozvane "negativne kamate", koje su uvedene 2014. i nedavno povećane na minus 0,5 posto, u 19 zemalja koje su uvele euro ubiru nacionalne središnje banke. Tim "kaznenim kamatama" ESB želi potaknuti poslovne banke da velike količine jeftinog novca, koji im na raspolaganje stavlja ESB, kao kredite plasiraju poduzećima i privatnim potrošačima kako bi taj novac omogućio investicije i konzum. Tako ESB želi potaknuti konjunkturu i pojačati rast cijena, piše Deutsche Welle.

Sad se pojavila ekspertiza koja kaže da je naplaćivanje takvih negativnih kamata protuzakonito. Za štediše i druge klijente banaka to je dobra vijest, jer time poslovne banke gube mogućnost da takve negativne kamate prenesu na štediše.

Ekspertizu je sastavio Kai-Oliver Knops, profesor na Sveučilištu u Hamburgu, stručnjak za bankarsko pravo i pravo tržišta kapitala. Ovaj stručnjak procjenjuje da je ESB od 2014. od poslovnih banaka naplatio oko 40 milijarda eura negativnih kamata – oko 7,5 milijarda eura godišnje. "Sad poslovne banke mogu taj novac tražiti natrag", kaže Knops u razgovoru za DW, "jer nema dovoljne pravne osnove za naplatu tih kamata."

"To u pravnom smislu nisu kamate"

"Mjera uvođenja negativnih kamata u odlukama ESB-a se faktično ne obrazlaže", kaže ovaj stručnjak. Osim toga on pita nije li u tako dalekosežnu odluku o novčarskoj politici za banke i uloge štediša mogao biti uključen Europski parlament.

"To nisu kamate u pravnom smislu. A nisu ni kaznene kamate kako se to često naziva u novinama", kaže Knops. S jedne strane taj pojam postoji za drugi slučaj u statutu ESB-a, a s druge strane namjera ESB-a sastoji se u tomu da banke odvrati od deponiranja novca kod njega i da ga umjesto toga kao kredite proslijede poduzećima i potrošačima.

Negativne kamate su dakle neka vrsta "pristojbe za zastrašivanje". "Ako se pogleda europsko zakonodavstvo to bi se pravno moglo smatrati porezom", kaže Knops, "a Europska unija za to nije mjerodavna. Pravo ubiranja poreza imaju države članice, a ne europske ustanove."

Njemačke banke platile jako puno

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Zbog toga što njemačka kućanstva tradicionalno imaju veliku štednju njemačke banke su jako puno platile ESB-u. Samo 2018. godine su kao negativne kamate platile 2,4 milijarde eura, izračunala je njemačka Bundesbanka.

Može li se na temelju ove ekspertize očekivati niz tužbi poslovnih banaka kojima će zahtijevati nadoknadu štete? Profesor Knops je s tim u vezi suzdržan. "Barem u Njemačkoj se čuje da se banke jako, jako teško upuštaju u pravni spor s Njemačkom Bundesbankom." Ali, moglo bi se dogoditi da neka udruga banaka u euro-zoni podnese tužbu Europskom sudu, kaže Knops.

Štediše mogu odahnuti. Jer, poslovne banke ubuduće neće moći od svojih klijenata zahtijevati pristojbe za štedne uloge i pritom se pozivati na negativne kamate ESB-a.