Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine međunarodne tvrtke uplatile su više od 51,8 milijardi eura poreza Kremlju, dovoljno za financiranje 10.000 jurišnih dronova za napade na ukrajinske gradove. Samo u 2024. uplatile su gotovo 17,2 milijarde eura poreza, objavio je Euronews pozivajući se na izvješće Kijevske škole ekonomije (KSE), inicijative Squeezing Putin i B4Ukraine, globalne koalicije organizacija civilnog društva koja se zalaže za blokiranje pristupa gospodarskim resursima koji stoje iza ruske agresije.

„Tvrtke podržavaju rusko ratno gospodarstvo plaćanjem poreza“, izjavio je Nezir Sinani, direktor B4Ukraine. Ostankom u Rusiji, smatra on, te tvrtke izravno doprinose ruskom gospodarstvu, što znači da su također suodgovorne za ruski rat agresije. „Ove strane tvrtke očito i dalje doprinose ruskom gospodarstvu i time podržavaju rat“, rekao je Sinani dodajući da je to „pravna rupa koju je potrebno zatvoriti“.

Prema podacima B4Ukraine, ruski obrambeni proračun za 2025. iznosi 125 milijardi eura, a gotovo polovica tog iznosa Rusija plaća za regrutiranje u vojnu službu u ratu protiv Ukrajine.

Njemačke tvrtke su po visini poreznih uplata Kremlju na drugom mjestu, iza američkih poduzeća. Tijekom 2024. američke su tvrtke uplatile milijardu eura poreza na dobit, dok su njemačke kompanije uplatile 513,5 milijuna eura, prema KSE izvješću. KSE procjenjuje da su njemačke tvrtke između 2022. i 2024. godišnje plaćale do 1,72 milijarde eura raznih poreza Rusiji.

„Imamo odgovornost prema 1800 zaposlenika i njihovim obiteljima, kao i prema dugogodišnjim partnerima Hochland grupe u Rusiji“, poručili su iz Hochlanda Euronewsu koji je ispitao nekoliko njemačkih tvrtki o razlozima njihovog ostanka u Rusiji.

Hochland grupa ima tri pogona u Rusiji i unatoč ratu, kompanija nastavlja poslovati u Rusiji jer povlačenje, kako kažu, nije opcija. Ta obiteljska tvrtka tvrdi da „oštro osuđuje neopravdani rat ruske vlade protiv naroda Ukrajine“, ali ne planira prodati svoje poslovanje u Rusiji usprkos „znatnom padu profitabilnosti u 2024. godini“. Hochland nije želio otkriti koliko mu ukupnih prihoda dolazi iz Rusije, niti koliko poreza tamo plaćaju.

Dodali su i da bi, u slučaju povlačenja, „ruska država imala još veće koristi. Povlačenje iz Rusije postalo je naime sve skuplje. Rusija je prošle godine objavila da će proces izlaska za strane kompanije postati skuplji, prema riječima ministra financija Antona Siluanova, kako prenosi državna novinska agencija Interfax. Porez na vrijednost prodaje poduzeća porastao je s 15 posto na 35 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Obavezni diskont koji tvrtke moraju ponuditi pri prodaji imovine također je povećan s 50 posto na 60 posto. Za transakcije vrijedne više od 555,6 milijuna eura, a potrebno je odobrenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, navodi ruski poslovni portal RBK.

Prema Ruskoj saveznom poreznoj službi, stopa poreza na dobit za strane tvrtke ondje iznosi 25 posto, jednako kao i za domaće. No, tvrtke u Rusiji ne plaćaju samo poreze – ostvaruju i dobit. KSE procjenjuje da su njemačke kompanije u Rusiji u 2024. ostvarile ukupni promet od oko 21,7 milijardi dolara.

Početkom srpnja, KSE je izvijestio da se iz Rusije potpuno povukle – prodajom ili likvidacijom poslovanja – samo 503 međunarodne kompanije ili 12 posto. Gotovo trećina (33,2 posto ili 1387 tvrtki) obustavila je poslovanje ili najavila povlačenje. Ali, 2287 tvrtki (54,8 posto) i dalje je aktivno na ruskom tržištu.

U slučaju njemačkih kompanija, 55 posto onih koje su bile aktivne prije invazije i dalje posluje u Rusiji, prema B4Ukraine. Još 135 poduzeća službeno je objavilo da će obustaviti poslovanje ili privremeno smanjiti aktivnosti. Samo 74 su potpuno povukle s ruskog tržišta.

Sinani međutim upozorava da se angažman njemačkih kompanija ne svodi samo na plaćanje poreza. „Ostanak u Rusiji znači da te tvrtke riskiraju zaplitanje u ratni stroj zemlje“, ističe Sinani. Upravo za to se proziva i Knauf, jedna od najaktivnijih njemačkih kompanija u Rusiji. Prema istraživanju političkog magazina Monitor njemačkog javnog servisa ARD, ta je tvrtka sudjelovala u obnovi Mariupolja, gdje je distributer Knaufa izgradio stambeni projekt koristeći materijal tvrtke za rusko Ministarstvo obrane i to javno oglašavao.

Knauf je prošle godine najavio kako se namjerava povući s ruskog tržišta. No, pregovori s potencijalnim kupcem su, nažalost, propali, izjavili su iz kompanije dodavši da istražuju druge mogućnosti za provedbu izlaska. „Od najave povlačenja Knauf Grupa nije ostvarila nikakav profit od svojih ruskih operacija“, tvrde iz kompanije.

Njemačka vlada do sada je Ukrajini osigurala 44 milijarde eura vojne, humanitarne i financijske pomoći. No, ekonomske sankcije protiv Rusije nisu dovoljno učinkovite. Sinani upozorava da kompanije podržavaju rusko ratno gospodarstvo ne samo kroz poreze, već i kroz opskrbne lance, tehnologiju i edukaciju koju pružaju. „Jedini razlog zbog kojeg neki tvrde da sankcije ne djeluju jest taj što nisu u potpunosti provedene”, tvrdi direktor B4Ukraine.

„Broj njemačkih tvrtki koje podržavaju rusko gospodarstvo neopravdano je visok”, kaže Sanini i dodaje da vlada na tvrtke ne provode dovoljan pritisak da se brže povuku s ruskog tržišta. Sinani se naime zalaže za potpuno povlačenje stranih kompanija iz Rusije. Sada postoji dovoljno primjera kako su to druge tvrtke napravile, ističe uvjeren da nema opravdanja za nastavak poslovanja u Rusiji. „Prebacite ključeve i odmah napustite zemlju”, poručio je tvrtkama direktor B4Ukraine Nezir Sinani.