Indija se posljednjih godina profilirala kao jedna od najbrže rastućih svjetskih ekonomija. Za cilj ima stvoriti financijsku moć te ući u top tri svjetske sile.

Da bi se to ostvarilo, rade se ogromni koraci u modernizaciji kako tehnološkoj, tako i infrastrukturnoj, smanjuje se siromaštvo, a povećavaju ambicije. No, sjenu na sve to baca div koji toj zemlji stoji iza leđa – Himalaja. Naime, iako ona zauzima oko 18 posto indijskog kopna, na tu regiju otpada čak 35 posto svih prirodnih katastrofa u zemlji.

Klimatska kriza

BBC prenosi kako nova istraživanja pokazuju da se Himalaja približava kritičnoj točki jer se ledenjaci tope sve brže, ledenjačka jezera postaju nestabilnija, a sustavni nadzor planinskog lanca nedostaje.

Štoviše, prema izvješću globalne konzultantske tvrtke Systemiq, himalajski ledenjaci danas gube masu 65 posto brže nego prije deset godina. Od procijenjenih 40 tisuća ledenjaka u regiji Himalaja-Karakorum, detaljno se i kontinuirano prati samo 21, što je vrlo zabrinjavajuće. Povlačenjem ledenjaka nastaju sve veća jezera koja zadržavaju nestabilne naslage stijena i leda, zatopljenje destabilizira permafrost, a trajno smrznuto tlo se otapa što povećava vjerojatnost pojave lančanih prirodnih nepogoda. Nastavno na to, nedavno smo vidjeli što je priroda u stanju napraviti kad je nakon poplava u Nepalu i Tibetu poginulo više od 1300 ljudi.

Indijska vlada je zbog Himalaje još u srpnju izvijestila parlament da je 56 ledenjačkih jezera klasificirano kao jezera “vrlo visokog rizika”, dok središnja komisija za vode prati 2485 ledenjačkih jezera većih od deset hektara u svim himalajskim riječnim slivovima u Indiji. U svemu tome leži i veliki paradoks jer opasnost nije ograničena samo na iznenadne poplave, već istodobno i sušu.

Naime, BBC piše kako je Himalaja golem prirodni vodovodni sustav koji napaja rijeke o kojima ovise stotine milijuna ljudi. Međunarodni centar za integrirani razvoj planina (ICIMOD) navodi da se u većini riječnih slivova Hindukuša i Himalaje takozvani “vrhunac vode” očekuje oko sredine stoljeća i to će biti točka u kojoj otjecanje vode iz ledenjaka doseže svoj maksimum, nakon čega slijedi pad jer ledenjaci gube previše mase, a to će uvelike utjecati i na ekonomiju.

Velike rijeke poput Gangesa, Brahmaputre i Inda svoj ljetni protok duguju upravo otapanju ledenjačkog snijega i leda. Cjelokupna poljoprivreda u plodnim nizinama, koja zapošljava više od polovice indijskog stanovništva, ovisi o toj vodi za navodnjavanje. Procjenjuje se stoga da vode s Himalaje podupiru oko 20 posto indijskog BDP-a jer omogućuju uzgoj pšenice, riže i čaja, rad hidroelektrana te razvoj turizma, a kada dođe do pada i nestašice, to će ugroziti sigurnosti hrane i potkopati temelj indijskog gospodarstva.

nije znanstvena fantastika

180 uređaja povezano u jedan sustav: U Zagrebu možete vidjeti kako izgleda dom koji misli umjesto vas

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Dok su nestašica vode i prijetnja sušom izgledan problem budućnosti, kratkoročne posljedice ubrzanog otapanja su razorne poplave. Indija se već suočila s ovim problemom jer 2023. godine izlijevanje jezera u državi Sikkim odnijelo je 70-ak života i uništilo ključnu infrastrukturu, a dvije godine ranije, slična katastrofa u Uttarakhandu usmrtila je više od 200 ljudi kada je golemi vodeni val poharao riječne doline.

Sve to vraća nas na polazišnu točku, a to je nužda za sustavno i kontinuirano praćenje glacijalnih jezera.

“Himalaja je ‘treći pol’. Za razliku od Arktika ili Antarktike, u podnožju tog pola živi stotine milijuna ljudi. Riječ je o nacionalnoj i međunarodnoj infrastrukturi, a ekosustav koji je podupire približava točki s koje nema povratka”, rekao je ekonomist Lord Nicholas Stern, predsjednik Grantham instituta za istraživanje klimatskih promjena i okoliša, a prenosi BBC. Taj “treći pol” stoga već proživljava klimatsku krizu čije se posljedice itekako osjećaju, a osim prirodne, sve ima i socijalnu dimenziju. Najranjiviji su siromašni ruralni stanovnici čiji opstanak ovisi o zemlji, šumi i vodi i baš oni su prvi na udaru jer žive u područjima koja su najizloženija poplavama i klizištima.

Čađa je veliki problem

Svemu tome ne kumuje samo priroda, već i ljudi sami. Naime, istraživanje tvrtke Systemiq procjenjuje da je otprilike trećina topljenja himalajskih ledenjaka uzrokovana crnim ugljikom, a većina te čađe potječe iz ciglana u nizinama. U izvješću stoji i kako je, za razliku od globalnih emisija stakleničkih plinova, zagađenje crnim ugljikom problem na koji Indija i njezini susjedi mogu izravno utjecati.

Predlaže se stoga deset prioritetnih promjena koje idu od smanjenja emisija crnog ugljika i proširenja nadzora ledenjaka do poboljšanja sustava ranog upozoravanja te jačanja spremnosti na katastrofe. U cijelu priču uključena je i promjena načina razvoja turizma jer indijski dio Himalaje godišnje posjeti oko 400 milijuna turista. Istraživači tvrde da bi se cilj trebao pomaknuti s maksimalnog broja posjetitelja prema stvaranju vrijednosti koja se zadržava i ponovno ulaže u lokalnu zajednicu.

Budućnost indijskog napretka stoga ovisi o stabilnosti njezina okoliša, ali i suradnji sa susjednim državama te strateškim ciljevima i smjernicama koje se moraju postaviti kako bi se izbjegla katastrofa za koju su svi svjesni da se sprema.