Prirodne katastrofe prouzročile su u 2024. širom svijeta štetu od 320 milijardi dolara, procijenio je njemački reosiguravatelj Munich Re. Iznos je znatno veći od prosjeka u proteklih deset godina, a 2024. se svrstala među godine s najvećom štetom od prirodnih katastrofa od 1980., čak i kada se isključi inflacija.

“Svijet nikada nije bilježio tako visoke temperature, a one donose jače oluje, ekstremne vremenske prilike i poplave. Ne može se svaka oluja pripisati klimatskim promjenama, ali sve je jasnije da klimatske promjene igraju značajnu ulogu”, rekao je glavni klimatolog Munich Re-a Tobias Grimm, prenosi dpa.

Osigurani iznos štete u 2024. iznosi oko 140 milijardi dolara. U proteklih trideset godina iznosio je u prosjeku 181 milijardu dolara godišnje, kada se isključi inflacija. U proteklih deset godina prosjek je bio znatno viši i iznosio je 236 milijardi dolara.

Treća godina po štetama
Prošla godina treća je po iznosu osigurane štete gubitaka od 1980., a peta po iznosu ukupne štete. Prirodne katastrofe odnijele su lani 11 tisuća ljudskih života, manje od prosjeka, dijelom i zato što je svijet bio pošteđen katastrofe nalik potresu u Turskoj i Siriji 2023. koji je usmrtio desetke tisuća ljudi. Podatak istodobno pokazuje da “prevencija donosi rezultate”, rekao je Grimm.

Munich Re već godinama dokumentira štetu od prirodnih katastrofa budući da je važan faktor u izračunu premija osiguranja. Veće štete kroz dulje vremensko razdoblje podrazumijevaju znatno skuplje police osiguranja. Inače, osiguravajuća društva dijele prirodne katastrofe na “opasne vremenske pojave kratkog trajanja”, kao što su veliki uragani ili potresi, i svakodnevne rizike, kao što su grmljavinske oluje i poplave.

Visokorizična područja
Najveću štetu od prirodnih katastrofa zabilježila je i lani Sjeverna Amerika, od 190 milijardi dolara. Samo uragani Helene i Milton prouzročili su štetu od 94 milijarde dolara, procjenjuju u Munich Reu. Ovih dana Kaliforniju pustoše razorni šumski požari, a gusto naseljena američka savezna država spada po procjeni geoznanstvenika među visokorizična područja.

Dugoročni trend povećanja iznosa šteta od prirodnih katastrofa može se uočiti i u Europi, naglašavaju u Munich Reu, u kojem procjenjuju da je lani iznosio 31 milijardu dolara. Samo su nedavne poplave u španjolskoj Valenciji prouzročile više od četiri milijarde dolara štete pokrivene osiguranjem.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti