“Svi štedni ulozi u Sloveniji do 100.000 eura imaju solidarno jamstvo države”, rekao je Arhar.
Štediše u Sloveniji ne trebaju strahovati za svoje depozite u bankama, izjavio je u ponedjeljak predsjednik udruge slovenskih poslovnih banaka France Arhar koji je nakon osamostaljenja Slovenije dva mandata proveo na mjestu guvernera središnje banke.
"Svi štedni ulozi u Sloveniji do 100.000 eura imaju solidarno jamstvo države", rekao je Arhar.
Štediše u Sloveniji ne trebaju strahovati za svoje depozite u bankama, izjavio je u ponedjeljak predsjednik udruge slovenskih poslovnih banaka France Arhar koji je nakon osamostaljenja Slovenije dva mandata proveo na mjestu guvernera središnje banke.
"Svi štedni ulozi u Sloveniji do 100.000 eura imaju solidarno jamstvo države", rekao je Arhar.
Odbijajući bilo kakve usporedbe s Ciprom koji je, u zamjenu za program financijske pomoći "trojke", pristao na oporezivanje bankarskih depozita, čime namjerava prikupiti 5,8 milijardi sredstava, Arhar je smirio slovenske štediše, rekavši da slovenski financijski sustav nije ugrožen i da su njihovi depoziti sigurni.
Najava poreza na bankarske uloge na Cipru u toj je državi zadnjih dana dovela do navale štediša na banke, no Arhar tvrdi da je u Sloveniji stanje u bankama sasvim drukčije i da se to ne može dogoditi.
Za razliku od Cipra, čije banke imaju ukupnu bilancu osam puta veću od nacionalnog BDP-a jer je Cipar imao reputaciju porezne oaze, u Sloveniji je ukupna svota bilance svih banaka samo 30-ak posto veća od slovenskog BDP-a, rekao je Arhar. Uz to, on dodaje da je Slovenija već donijela mjere za jačanje stabilnosti financijskog sustava i planove za sanaciju banaka, pa joj program financijske pomoći, kako se ocjenjuje, neće biti potreban.
Slovenija je sposobna stabilizirati banke i izbjeći situaciju da mora poput Cipra prihvaćati uvjete kako bi dobila financijsku pomoć, rekao je ugledni slovenski bankar koji je nedavno pomagao i u postizanju dogovora s Hrvatskom oko Ljubljanske banke.
Uz to, Arhar ističe da su u Sloveniji vodeće banke u većinskom vlasništvu države koja im je spremna pomoći. Osim toga, u Sloveniji zaduženost stanovništva nije velika, a javni dug još uvijek je u okviru kriterija koje predviđa Fiskalni pakt.
Zato Sloveniju ne treba uspoređivati s Ciprom niti drugim financijski ranjivim državama u EU-u, rekao je Arhar.
Povremene špekulacije i pretpostavke da će Slovenija možda biti prisiljena zatražiti financijsku pomoć EU-a obično se vezuju uz loše kredite i gubitke slovenskih banaka iz zadnjih godina te situacijama koje se ponavljaju iz godine u godinu da su im za dokapitalizaciju potrebna nova sredstva.
Pozivajući se na podatke središnje banke, slovenski analtičari navode da je glavni problem slovenskih banaka danas nastao između 2004. i 2008. godine, kada su u samo nekoliko godina udvostručile svoju ukupnu bilancu, što nije pratio rast BDP-a ni realna domaća štednja. Tada su, koristeći se dobrim kreditnim rejtingom države i niskim kamatnim stopama, slovenske banke na stranom financijskom tržištu uzele 15-ak milijardi eura, od čega su domaćim poduzećima dodijelile više od 12 milijardi eura novih kredita, čija je otplata postala upitna zbog dolaska krize i recesije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Mogu misliti kako su sigurni, čim oni imaju potrebu umirivati štediše nije dobro.
Uostalom i ciprane je vlada uvjeravala da nema opasnosti za njih.
baš bi bilo lijepo da im se dogodi ciparski slučaj pa da vide kako je štedišama ljubljanske banke kojima več 20 godina ne vraćaju novce!!!!!!!11
Uključite se u raspravu