Dok su strane investicije počele stabilnije pritjecati u srednju i istočnu Europu, hrvatska vlada može i dalje mirno spavati jer nema naznaka da će ove godine naša zemlja biti na tom popisu.

U Banskim dvorima neće morati razbijati glavu što učiniti s novim neočekivanim prihodom. S druge strane novac ulagača počinje u slapovima teći u srednjoj Europi, i to izvan dosad stabilne i sigurne Poljske. Tako je Globalworth, kompanija koja se bavi ulaganjima u nekretnine u Bukureštu uložila pola milijarde eura, a uskoro će u Rumunjskoj investirati još 200 milijuna eura."Trenutno je dosta slabija konkurencija za poslove koji nas zanimaju. Svi i dalje gledaju prema Poljskoj pa možemo lako doći do ciljane imovine po vrlo atraktivnim cijenama", rekao je za The Financial Times Dimitris Raptis, predsjednik Uprave Globalwortha.Prema podacima kompanije koja se bavi nekretninama prošle je godine u Rusiji zabilježen rast transakcija od čak 40 posto, na 5,2 milijarde eura.

U Poljskoj je pak zabilježen rast od devet posto, na tri milijarde eura, a Češkoj je bilo čak 68 posto više transakcije, vrijednih milijardu eura. U globalu na svim tržištima srednje i istočne Europe lani je zabilježen rast osim na ukrajinskome, gdje su transakcije pale na 41 milijun eura s 241 milijun godinu ranije. Osim Rusije, Poljska i Češka dosad su se pokazale kao najotpornija tržišta srednje i istočne Europe pa na njima ulažu i konzervativni njemački, austrijski i američki fondovi kojima se sviđaju visoki prinosi uz relativno visoku sigurnost. Naime, dok ulagači u zapadnoeuropskim gradovima poput Pariza ili Londona mogu ostvariti prinose od tri posto, uz malo viši rizik u Varšavi mogu dobiti dvostruko više. Stoga ne čudi da se za ulaganja u toj regiji sve više raspituju i veliki fondovi iz Azije i s Bliskog istoka. Dok novac institucionalnih ulagača privlače Poljska i Češka, oni skloniji riziku radije ulažu na donedavno zanemarena tržišta Mađarske i Rumunjske.

"Popravilo se raspoloženje. Kao da je ponovno 2005.  – svi osjećaju obrat na tržištu i žele se uključiti, kaže Hadley Dan, zadužen za srednju i istočnu Europu u Colliersu. I segment industrijskih nekretnina bilježi rast, potaknut oporavkom proizvodnje, ali i rastom ulaganja u maloprodajna skladišta. Najveći lanjski poslovi u tom segmentu lani su bila gradnja dva golema skladišta Amazona u Poljskoj i Češkoj."Velik broj planova koje je kriza stavila na čekanje sada se ponovno realiziraju", tvrdi Ben Bannatyne, čelnik nekretninske kompanije Protis za srednju i istočnu Europu.Istodobno i američke investicijske kompanije sve radije plasiraju novac u Europi. Američki fondovi poput Czech Asset Managementa, KKR-a, Sankaty Advisorsa i Taconic Capital Advisorsa već su počeli kreditirati male i srednje poduzetnike, i svi redom očekuju kako će uskoro sklopiti nove takve poslove.

Za razliku od SAD-a izravno kreditiranje još je uvijek novost u Europi gdje su se manje kompanije dosad uglavnom kod financiranja oslanjale na banke. Međutim, nova stroža pravila koja obvezuju banke da drže više kapitala kako bi apsorbirale potencijalne gubitke rezultirala su smanjenim kreditiranjem, posebno rizičnijih, tvrtki. Kako piše The Wall Street Journal, unatoč višim kamatama po kojima američki fondovi posuđuju novac, dio europskih kompanija zapravo ni nema drugog izbora nego se obratiti njima. No rast takve vrste kreditiranja ujedno ukazuje da unatoč nastojanjima Europske središnje banke i drugih europskih regulatora da se olakša pristup kreditiranju, brojne male i srednje kompanije teško dolaze do kapitala jer banke moraju reducirati svoje portfelje za kreditiranje umjesto da odobravaju nove zajmove. Kako smatraju analitičari The Wall Street Journala to bi mogla biti ozbiljna prepreka u još uvijek krhkom ekonomskom oporavku diljem Starog kontinenta.