Srbija bi, procjenjuju pojedini mediji u susjednoj državi, ponovno se mogla svrstati u skupinu najpoznatijih proizvođača vina.

Argument za ovu tvrdnju je izvozni rezultat, konkretno podatak da je 2006. u izvozu vina ostvareno 7,2 milijuna eura dok je 2012. izvoz 16,4 milijuna eura. Takav skok je Srbiju, ističu dalje, već stavio na 39. mjesto na listi najvećih izvoznika vina. Ne pojašnjavaju međutim, o kojoj je listi riječ, europskoj ili svjetskoj. Glavna tržišta su Europska unija, zemlje Cefte i Rusija, s kojom Srbija ima ugovoren bescarinski režim i za izvoz vina.  Kada je riječ o izvoznim trendovima zemalja regije Srbija nije iznimka i Hrvatska je naime, izvoznica pa je tako lani na inozemnim tržištima prodala vina za 11,9 milijuna eura.

Međutim, obje države zasigurno, ne ulazeći u kakvoću izvoznih vina, gledaju u leđa Makedoniji koja se prema podacima Svjetske organizacije za lozu i vino još 2008. s izvozom 0,9 milijuna hektolitara svrstala uz bok 12 najvećih svjetskih izvoznika vina. Organizirana proizvodnja vina u Srbiji datira od 1848. i vladavine Austro-Ugarske kada je osnovan Navip u Zemunu. Navip je i danas jedan od najvećih proizvodjača vina ne samo na lokalnom prostoru nego i regiji, rasplaže sa 1700 hektara vinograda, dok najveći hrvatski vinar, koncern Agrokor sa svim svojim tvrtkama ima oko 1300 hektara. Međutim, Srbija s ukupno korištenim vinogradima nije u prednosti naspram Hrvatske i naši susjedi prema dostupnim podacima ne obrađuju više od 25.000 hektara vinograda iako su prije tridesetak godina pod lozom imali 114 tisuća hektara.

Mnoge vinarske tvrtke u privatizaciji su devastirane pa Srbija, navodno radi visokih kriterija kupaca iz EU, od 2008. nije u cijelosti iskoristila bescarinsku kvotu od 6,3 milijuna litara odobrenu od Bruxellesa. Neke tvrtke krenule su u obnovu nasada i modernizaciju pogona pa je tako Vino Župa iz Aleksandrovca lani kod Svjetske banke uzelo 12,5 mil. eura kredita. U Srbiji je potrošnja vina pala s nekadašnjih 20 litara po stanovniku godišnje na samo 4 do 5 litara, dok Francuz popije 58, a Talijan 53.