Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) pozvala je vladu Srbije i Ministarstvo poljoprivrede da što prije izmijene Zakon o poljoprivrednom zemljištu i onemoguće prodaju zemlje strancima. Branislav Bogaroški, potpredsjednik LSV-a, kaže da 1. rujna ove godine stupa na snagu odredba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU, koja omogućava državljanima EU da kupuju zemlju u Srbiji pod istim uvjetima kao i državljani Srbije.

Otežavanje prodaje
"Kolika god cijena bila, njima će biti jeftino jer je u EU zemlja skupa. Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović pokazao je sluh da se ovo pitanje riješi i najavio da će biti zaštićen interes Srbije", kaže Bogaroški i dodaje da se taj problem najlakše i najbrže može riješiti izmjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu i to, na primjer, usvajanje prakse koju je primijenila Slovačka. U toj zemlji stranci mogu kupiti zemlju, ali uz uvjet da žive deset godina u Slovačkoj, da se tri godine bave poljoprivredom i da im nadležni državni organ izda dozvolu za kupnju zemlje. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, koji se primjenjuje već godinu dana, postoji zabrana prodaje zemlje strancima, ali primjena SSP-a za Srbiju znači brisanje riječi "zabrana" i izjednačavanje prava u prometu kapitala domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba.

Većina država članica branila se tako što je svojim zakonskim rješenjima strancima otežala proceduru kupovine zemlje, a pojedine države su iz različitih razloga tražile i dobile odgodu primjene SSP-a. Srbija nikada nije službeno zatražila izmjenu SSP-a, potpisanog 2008. godine. Stručnjaci Instituta za ekonomske nauke na temelju analize rađene za Pregovaračku skupinu četiri – sloboda kretanja kapitala, smatraju da takva mogućnost i dalje postoji. Opravdanje bi trebala biti činjenica da je Srbija bila prva zemlja koja je prije ulaska u EU izjednačila prava kupovine zemlje za strane i domaće fizičke i pravne osobe.

Nejasno vlasništvo
"Predstavnicima EU to trebalo predočiti. I Europska unija mora zauzeti stav bi li u svim državama članicama i građani Srbije imali jednaka prava", kažu predstavnici Instituta za ekonomske nauke.  Analiza je pokazala da od 3,8 milijuna hektara raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji za oko 30 posto vlasnička struktura nije potpuno jasna, niti je poznato ima li Porezna uprava evidenciju o prometu.  Nije završen ni proces povrata imovine, a ne postoji ni opći registar poljoprivrednog zemljišta. Kako tvrde u Institutu, sve to dovelo bi do situacije u kojoj Srbija neće znati što se događa ako se od 1. rujna dopusti prodaja zemlje po novom modelu.