I dok Grčka prodajom imovine nastoji prikupiti milijarde potrebne za smanjenje duga i održanje gospodarstva na životu, predstoje joj zastrašujuće prepreke. U tri godine otkako su Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska komisija, takozvana vjerovnička trojka, od Grčke prvi put zatražili da proda državnu imovinu, prikupljeno je tek 1,6 milijardi eura.

Potkraj studenoga europski su vjerovnici najavili da Grčkoj do kraja 2014. godine treba dodatnih 15 milijardi eura kako bi ispunila ciljeve za smanjenje duga, a za to je dijelom krivo i to što Atena nije uspjela zaraditi na privatizaciji. Danas se trojka možda odluči na smanjenje ionako smanjenog ciljanog iznosa od 19 milijardi eura, koliko bi Grčka trebala namaknuti do 2015., na 10 milijardi eura jer se ulagači boje da će Grčka biti prisiljena napustiti eurozonu. Trojka od Grčke svejedno traži da do 2022. godine privatizacijom namakne 50 milijardi dolara. MMF procjenjuje da će ta sredstva grčki dug smanjiti samo za 1 posto, a očekuje se da će 2013. godine dug s ovogodišnjih 175 posto porasti na zapanjujućih 189 posto državne gospodarske proizvodnje. No kako se grčko gospodarstvo kreće prema šestoj recesijskoj godini, a stopa nezaposlenosti prema 25 posto, neposredni je državni cilj privući bilo kakva ulaganja putem koncesija na državno vlasništvo, putem kojih će se stvarati radna mjesta. "To bi trebalo pokrenuti naše gospodarstvo", kaže Andreas Taprantzis, izvršni direktor Grčkog državnog fonda za razvoj imovine, nove agencije koja je pokrenuta radi ubrzanja privatizacije. Ako ulagači razviju terene za građevinske ili industrijske svrhe, restrukturiraju autoceste ili izgrade poslovne parkove, time bi "pomogli u stvaranju radnih mjesta, što je u Grčkoj važan problem", kaže. Smatra se da će, ako se odmah proda neka veća imovina, ulagači biti spremniji svoj novac uložiti u Grčku. Među robom za prodaju nalazi se i Hellinikon, teren stare atenske zračne luke i najveći teren u Europi koji se sprema za privatizaciju. Dužnosnici kao najprimamljiviju ponudu ističu OPAP, iznimno unosnu državnu lutriju, u kojoj vlada ima većinski udio. OPAPovih prodajnih mjesta ima od Atene do grčkih sela. Vlada je zasad primila osam ponuda, među kojima je i jedna iz Kine.

Mogućnost prodaje grčkih kraljevskih dragulja dira mnoge Grke. Građani prosvjeduju zbog gotovo svake državne imovine koja se nudi, pa tako i zbog onih koje već dugo gutaju novac. Drugi smatraju da je vlada tako očajna da će prejeftino prodati svoju vodeću imovinu. Treći su, pak, zabrinuti da će imovina završiti u rukama moćnih grčkih oligarha koji, kako ističu kritičari, samo čekaju mogućnost da se nečega dočepaju po povoljnijoj cijeni. Za većinu imovine potrebne su godine razvoja te ne bih odmah donosila zaradu. Otprilike 30 posto čine pomorske i zračne luke, autoceste i druga infrastruktura. Veći dio preostale imovine čine nekretnine – od bivše kraljevske palače do središnjice policije u Ateni – te vrhunskih zemljišta, poput plaža na Rodosu i Krfu. Interes je velik. Samo je za lokaciju na Rodosu pristiglo šest ponuda, no imovina se najprije mora riješiti brojnih komplikacija. "Stvar je u tome što imovina koja je završila u fondu nije podložna privatizaciji", ističe jedna osoba uključena u inicijativu. "Gotovo svaka imovina u velikim je problemima." Na primjer, dok se od ulagača očekuje da odvoje kapital, strane banke oprezne su što se tiče kreditiranja poslova u Grčkoj. Dio financiranja mora poteći od grčkih banaka, koje trenutno jedva izdaju kredite. Gotovo 85 posto paketa pomoći vrijednog 31,5 milijardi eura koje bi Grčka trebala dobiti potrebno je za dokapitalizaciju grčkih banaka. Većinu portfelja čine zemljišta. Katastarski podaci u Grčkoj gotovo i ne postoje, a ta zanimljivost potječe još od vremena Otomanskog carstva. Vlasništvo se gotovo nikad nije bilježilo, pa se ulagači opravdano boje tužbi ljudi koji mogu tvrditi da je određeno zemljište njihovo. "Zamislite – država ne zna kojom zapravo imovinom raspolaže", kaže George Katrougalos, grčki stručnjak za ustavno pravo i vanjski suradnik Sveučilišta u New Yorku. "Vlada pravni kaos." Taprantzis kaže da je vladi jasno da Grcima mora pokazati da se privatizacije ne trebaju bojati.

Liz Alderman; Dimitris Bounias doprinio izvještaju