Time se PMI čvrsto i dalje drži ispod razine od 50 bodova, odnosno u području pada aktivnosti. Vrijednosti indeksa iznad 50 bodova svjedoče o rastu aktivnosti.
Aktivnosti u privatnim kompanijama širom 17-člane eurozone u veljači su ponovo pogoršane, ukazujući na produbljivanje krize i sve veći jaz između članica, poglavito dvaju vodećih gospodarstava, pokazalo je u četvrtak budno praćeno izvješće londonske tvrtke Markit.
Preliminarni sveobuhvatni indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni i uslužni sektor eurozone, koji izrađuje londonska istraživačka tvrtka Markit, u veljači se spustio na 47,3 boda, sa 48,6 bodova u prethodnom mjesecu.
Aktivnosti u privatnim kompanijama širom 17-člane eurozone u veljači su ponovo pogoršane, ukazujući na produbljivanje krize i sve veći jaz između članica, poglavito dvaju vodećih gospodarstava, pokazalo je u četvrtak budno praćeno izvješće londonske tvrtke Markit.
Preliminarni sveobuhvatni indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni i uslužni sektor eurozone, koji izrađuje londonska istraživačka tvrtka Markit, u veljači se spustio na 47,3 boda, sa 48,6 bodova u prethodnom mjesecu.
Time se PMI čvrsto i dalje drži ispod razine od 50 bodova, odnosno u području pada aktivnosti. Vrijednosti indeksa iznad 50 bodova svjedoče o rastu aktivnosti.
Indeks PMI za uslužni sektor eurozone u veljači se spustio također za 1,3 indeksna boda, na 47,3 boda, i trenutno je na najnižoj razini u posljednja tri mjeseca. Odgovarajući indeks za proizvodni sektor skliznuo je na 47,8 bodova, što je njegova najniža razina u dva mjeseca, sa 47,9 bodova u siječnju.
Najnoviji pokazatelji navode na ocjenu da je 17-člana regija na putu da u prvom tromjesečju ponovno zabilježi pad aktivnosti i to četvrto tromjesečje zaredom, premda bi procijenjeni pad trebao biti slabiji u usporedbi s četvrtim tromjesečjem lani kada su aktivnosti smanjene za 0,6 posto, uz očekivani pad između 0,2 i 0,3 posto, kazao je glavni Markitov ekonomist Chris Williamson.
U Markitu posebno skreću pozornost na sve veće razlike unutar eurozone, poglavito između Njemačke i Francuske, dva najveća gospodarstva eurozone, među kojima je jaz trenutno najizrazitiji od 1998. godine kada su se počeli prikupljati ti podaci.
Dok su tvrtke u Njemačkoj održale solidnu stopu rasta, francuske uslužne kompanije trenutno bilježe najveći pad od početka 2009. i najniže točke tadašnje Velike recesije.
"Njemačka je na putu da ostvari gospodarski rast u prvom tromjesečju, nakon pada od 0,6 posto u zadnjem tromjesečju lani, i to vjerojatno po stopi od čak 0,4 posto. Kriza u Francuskoj vjerojatno će se pak dodatno produbiti, čime bi se drugo najveće gospodarstvo eurozone više približilo zemljama u rubnom pojasu eurozone i udaljilo od 'jezgre' koju tradicionalno čini s Njemačkom", dodao je Williamson.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu