Slovenski BDP je prošle godine, prema prvim podacima statističkog zavoda, realno porastao za 5 posto, dva puta više od prošlogodišnjeg prosjeka EU i eurozone. Samo je u posljednjem tromjesečju 2017. godine BDP porastao za 6% u odnosu na posljednje tromjesečje 2016. godine, izvještavaje RTV SLO. Najveći porast zabilježen je u građevinarstvu, za 11,4 posto, dok je prerađivačka industrija porasla za 8,1 posto.

Rast inozemne potražnje
Tako visok rast kao na kraju 2017. godine Slovenija je, prema riječima Romane Korenič iz Slovenskog statističkog zavoda dosegla prije 10 godina, u drugom tromjesečju 2008. godine. S obzirom da je ekonomija konačno izišla iz krize u posljednjem tromjesečju 2013. godine, Slovenija četiri godine neprekidno bilježi ekonomski rast, koji je znatno ubrzao prošle godine.

"Statistike dokazuju da smo čvrsto na putu gospodarskog razvoja i fiskalne konsolidacije", komentirao je premijer Slovenije Miro Cerar, ali je upozorio da "unatoč optimizmu moramo ostati budni i ne dopustiti da se troši više nego što smo stvorili".Visoki gospodarski rast također je pozdravilo Ministarstvo financija, dodajući kako je to i veliki izazov za fiskalnu politiku. "Fiskalna pravila zahtijevaju da se u povoljnim okolnostima deficit smanjuje brže od planiranog, a Slovenija još nije dosegnula srednjoročnu održivost javnih financija", kažu iz ministarstva.

Ured za makroekonomske analize i razvoj (Umar) je objasnio da je i dalje glavni pokretač gospodarskog rasta izvoz, koji se prošle godine povećao za 10,6 posto. U Umaru takve brojke objašnjavaju ubrzanim rastom inozemne potražnje, povoljnom strukturom izvoza i poboljšanom konkurentnošću poduzeća. Rast robnog izvoza, prema njihovim nalazima, uglavnom predvodi izvoz motornih vozila, nakon toga je izvoz električne i druge opreme, farmaceutskih proizvoda, metala i kemijskih proizvoda. Prijevozne usluge i putovanja bili su glavni doprinos povećanju izvoza usluga.

Skok domaće potrošnje
Domaća potrošnja, koja je porasla za 4,1 posto, također je zaslužna za visok gospodarski rast, od čega je privatna potrošnja iznosila 3,2 posto. Investicije su oživjele, nakon što su pale za 0,1 posto u 2016. godini prošle godine porasle su čak 8,4 posto.  Visok rast ulaganja u dugotrajnu imovinu, od 10,3 posto, u Umar povezuju s rastom tržišta nekretnina i kontinuiranim rastom ulaganja u strojeve i opremu. Ipak, ističu da je obujam investicija relativno nizak zbog oštrog pada za vrijeme kriznih godina.