Ciparska kriza nije utjecala na odljev depozita iz slovenskih banaka, rekao je guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec koji je u utorak ocijenio da nova slovenska vlada trebašto prije razraditi plan za sanaciju bankovnog sektora kako ne bi morala zatražiti međunarodnu financijsku pomoć.

Na konferenciji za novinare u Ljubljani Kranjec je ocijenio da se država treba aktivnije uključiti u restrukturiranje gospodarstva.

"Dnevno pratimo stanje depozita u bankama i nismo registrirali znatnije odljeve", rekao je guverner prošli tjedan kada je naglasio da situacija vezanja uz spašavanje Cipra nije smanjila povjerenja vlasnika depozita u slovenskim bankama.

Najviši predstavnici nove slovenske vlade, a među njima i premijerka Alenka Bratušek, zadnjih su dana u više navrata izjavljivali da Slovenija nije Cipar i da ove godine neće trebati međunarodnu financijsku pomoć već je sposobna sama riješiti probleme svog bankarskog sektora opterećenog lošim kreditima.

Depoziti u slovenskim bankama su sigurni, među ostalim i zato jer za iznose do 100.000 eura jamči država, poručili su dužnosnici.

Takvim su izjavama reagirali na medijska nagađanja da bi Slovenija mogla biti šesta država s ruba eurozone koja će morati tražiti međunarodnu financijsku pomoć jer ove godine dospijevaju visoke kreditne obveze iz zaduženja države te jer zbog porasta zahtijevanih kamata na slovenske državne obveznice i utjecaja ciparske krize idućih mjeseci teško može računati na prodaju državnih obveznica i zaduživanje pod prihvatljivim uvjetima.

"Od vlade očekujemo da predstavi detalje svog ekonomskog programa", rekao je Kranjec u utorak na konferenciji na kojoj je predstavljena prognoza centralne banke da će slovenski BDP ove godine pasti za 1,9 posto-

Rečeno je da u 2014. moguć skromni gospodarski oporavak ako se provedu strukturne reforme i riješe problemi u bankama.

Jednokratna virtualna kartica

Testirali smo karticu za sigurnu online kupnju, evo kako smo prošli na sumnjivom web shopu

Odnosi s javnošću

“Nema prečaca, pa čak ni uz AI alate. Ulaganje u ljude i dalje je najbolja investicija”

Stanje u Sloveniji u mnogome će ovisiti o potezima nove vlade i njezine aktivnosti da stabilizira javne financije, ali i ekonomske teškoće tridesetak poduzeća. Prema planu središnje banke ta bi se poduzeća mogla spasiti unatoč visokoj zaduženosti prema bankama. No to će biti moguće ako aktivniju ulogu u njihovu restrukturiranju pokaže država, kazao je Kranjec.

"Potrebno je rješavati konkretne i realne probleme. Ako sva ta poduzeća odu u stečaj po sadašnjim pravilima, banke će morati osigurati dodatnih 1,8 milijardi eura kroz rezervacije i otpise", upozorio je Kranjec.

Ti se problemi ne mogu riješiti bez aktivnije uloge države, rekao je guverner.

Ocijenio je da slovenski bankovni sustav nije ništa više kontaminiran od bankovnih sustava drugih perifernih država eurozone i da su gubici slovenskih banaka posljedica kreditiranja iz proteklih godina.

Kranjec, kojemu uskoro završava šestogodišnji mandat na mjestu guvernera, odbio je mišljenja kako je središnja banka odgovorna za loše kredite koje su banke davale u prošlosti ne predviđajući rizike koje je donijela globalna financijska i ekonomska kriza.

Uloga središnje banke je kontrola banaka, što je slovenska središnja banka i činila, a ne upravljanje bankama, rekao je.

"Centralna banka nije ustanova koja bi sprječavala davanje kredita, ona mora analizirati rizike", rekao je. Kad god je središnja banka opazila slabljenje kreditnog portfelja u bankama uvijek je zahtijevala da se one dokapitaliziraju.

"Mislim da smo dobro vodili ovu ustanovu i dobro kontrolirali bankovni sustav. Učinili smo sve što smo mogli", rekao je i dodao da iskustva drugih država govore kako se "nikada ne mogu u cijelosti spriječiti problemi koji se u bankovnom sustavu pojavljuju".