Kešeljević je profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i jedan od izrazitijih protivnika “neoliberalne” struje među slovenskim ekonomistima.
Slovenski ekonomist Aleksandar Kešeljević tvrdi da je što prije potrebno promijeniti način rješavanja krize u EU-u koji zagovara njemačka kancelarka Angela Merkel jer politika štednje nije donijela pozitivne učinke, osobito u perifernim zemljama.
"Već pet godina nema pozitivnih učinaka politike štednje, a nezadovoljstvo Europskom unijom i Njemačkom je sve veće", rekao je Kešeljević u razgovoru za "Nedeljski dnevnik", tjedni dodatak ljubljanskog lista "Dnevnik".
Slovenski ekonomist Aleksandar Kešeljević tvrdi da je što prije potrebno promijeniti način rješavanja krize u EU-u koji zagovara njemačka kancelarka Angela Merkel jer politika štednje nije donijela pozitivne učinke, osobito u perifernim zemljama.
"Već pet godina nema pozitivnih učinaka politike štednje, a nezadovoljstvo Europskom unijom i Njemačkom je sve veće", rekao je Kešeljević u razgovoru za "Nedeljski dnevnik", tjedni dodatak ljubljanskog lista "Dnevnik".
Kešeljević je profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i jedan od izrazitijih protivnika "neoliberalne" struje među slovenskim ekonomistima.
On tvrdi da je nezadovoljstvo Njemačkom i njenom kancelarkom zbog politike štednje posebno izraženo u Grčkoj, gdje mjere koje provodi "trojka" ne daju željeni rezultat, a došlo je do velikog pada BDP-a i rasta nezaposlenosti, sa sličnim trendovima u Španjolskoj i Portugalu.
"Nijemci očito nisu dorasli vodećoj ulozi u Europi", rekao je Kešeljević. Dodao je da ne očekuje promjene u sadašnjem načinu rješavanja krize u EU-u ako ne dođe "organiziranog bloka perifernih država" i "odlučnijeg" stajališta Francuske, s obzirom da Merkel uživa veliku potporu u samoj Njemačkoj koja je pred izborima.
"Njemačka je u paradoksalnom položaju jer se njen razvoj nakon II. svjetskog rata u velikoj mjeri temeljio na otpisu dugova i pomoći preko Marshallova plana", rekao je Kešeljević. Dodao je kako se Njemačka danas najglasnije protivi takvim oblicima pomoći perifernim državama eurozone u dužničkoj krizi, a zbog svog velikog utjecaja u Europskoj centralnoj banci (ECB) onemogućava da se vrijednost njihova duga donekle smanji kroz nešto višu inflaciju.
Politika štednje koju "trojka" primjenjuje u Grčkoj se pokazala štetnom jer se grčki BDP od početka krize do prošle godine smanjio za 22 posto, a nezaposlenost na 27 posto, naveo je je u razgovoru Kešeljević.
On tvrdi da bi zato trebalo pokrenuti inicijativu za formiranje "bloka perifernih mediteranskih država" jer je utjecaj Njemačke "koja odlučuje o svemu" u Europskoj uniji prevelik, te da Slovenija treba voditi aktivniju ekonomsku politiku umjesto da samo kopira mjere štednje koje se donose u Bruxellesu.
"Politika rezova nije razvojni koncept", rekao je Kešeljević" u razgovoru za "Nedeljski dnevnik".
Po njegovim riječima Slovenija u mjerama ekonomske politike treba pokazivati više hrabrosti i inventivnosti jer samo smanjivanjem javnog sektora, naknada za nezaposlene i troškova rada ne ne može osigurati gospodarski oporavak, a još manje smanjiti razvojni zaostatak u odnosu na uspješnije europske zemlje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu