Najveće slovenske banke odobravale su kredite koje sada zbog nenaplativosti opterećuju njihove bilance na osnovi "političkih, poslovnih i osobnih veza" te u uvjetima "sistemske i političke korupcije", neke su od vrlo kritičkih ocjena slovenske protukorupcijske komisije koja je analizirala aktivnosti kreditnih odbora u najvećim slovenskim bankama od 2005. do 2011. godine.

Neke naglaske iz izvješća, koji je poslan parlamentu, objavio je u utorak mariborski dnevni list "Večer", a prenose ih i ostali mediji. "Večer" tvrdi da je protukorupcijska komisija, čiji je negativni nalaz prije dva mjeseca prekinuo političke karijere Janeza Janše i Zorana Jankovića, sada uključena i u predkazneni postupak koji se vodi oko utvrđivanja odgovornosti za loše kredite u slovenskom bankarskom sustavu. Procjenuje se da oni trenutno prelaze 7 milijardi eura, a samo u dvije najveće banke u državnom vlasništvu, Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) te Novoj Kreditnoj banci Maribor (NKBM), sredinom prošle godine, po priznanju središnje banke, iznosili su 2,6 milijardi eura.

Izvješće protukorupcijske komisije nastalo je nakon višemjesečne istrage tijekom koje je pregledano 40 kreditnih ugovora NLB-a i NKBM-a od 2005. do 2011. godine. Nastalo je i na osnovi saslušanja više od 50 odgovornih osoba u tim bankama pa ono po prvi put "crno na bijelo" pokazuje "korupciju i klijentelizam" kao sustav koji je funkcionirao pri odobravanju kredita, iako ne razotkriva konkretna imena odgovornih, navodi list. Velike kreditne poslove u dvije najveće slovenske banke u vlasništvu države odobravale su međusobnim dogovorom često same uprave banaka i to na osnovi političkih, poslovnih i osobnih veza, pri čemu su se često zanemarivali kriteriji struke i potrebna jamstva, dok tvrtke i osobe bez veza s vodstvima banaka takve kredite nisu mogli dobiti, neke su od ocjena protukorupcijske komisije, piše "Večer".

Sumnja se da su uprave banaka izvodile pritisak na ostale članove kreditnih odbora kako bi se takvi krediti odobrili, što predstavlja zloporabu položaja. Uz to, iz zapisnika o odobravanju kredita koje je pregledala komisija ne može se utvrditi kako je koji član kreditnog odbora u banci glasovao. To i neke druge činjenice koje su istragom otkrivene, primjerice komunikacija koja potvrđuje da su vodstva banaka vršila "mobing" na šefove svojih podružnica kako bi se odobravali riskantni krediti bez jamstava, protukorupcijsku komisiju učvršćuje u uvjerenju da su članovi uprava i nadzornih odbora u bankama "svjesno kršili zakonske i etičke kodekse" te obavljali "poslovne, organizacijske i kadrovske promjene radi ostvarivanja osobnih, poslovnih ili političkih interesa", navodi mariborski list "Večer".

U izvješću protukorupcijske komisije, navodi list, ne spominju se imena ljudi koji su donosili glavne odluke, ali se navodi da je riječ o malom krugu osoba koji predstavljaju "sive eminencije" slovenskog bankarstva, a najodgovorniji su za loše kredite i stanje u kojemu je danas slovenski bankarski sustav. Osim njih, protukorupcijska komisija za slabe odluke koje su izazvale gomilanje loših kredita u najvećim slovenskim bankama odgovornima smatra i nadzorne odbore, središnju banku koja unatoč upozorenjima nije izricala sankcije odgovornim bankarima niti im oduzimala licence, što je mogla učiniti, ali i samu državu jer je, kako se navodi u izvješću, svojim kadroviranjem u bankama omogućavala da u njihove uprave i nadzorne odbore dođu manje kvalificirani ljudi koji su imali političku potporu, a u nekim slučajevima i osobe protiv kojih se vodio kazneni postupak.

Mariborski list prenosi i da komisija smatra da bi se rizici koji su doveli do loših kredita i gubitaka u glavnim bankama mogli ponoviti i prilikom sanacije banaka ako se nešto ne promijeni u samom sustavu koji nosi visok korupcijski rizik.