Slovenska premijerka Alenka Bratušek nazvala je u utorak špekulacijama mišljenja da mjere štednje i fiskalne konsolidacije koje je njena vlada donijela prošlog tjedna ne zadovoljavaju Bruxelles koji se o njima službeno mora izjasniti krajem mjeseca.

"Europskoj komisiji poslali smo jasnu poruku da znamo što radimo i da znamo da će biti teško, a neslužbene ocjene koje su se pojavile u ponedjeljak da predložene mjere nisu dostatne predstavljaju špekulacije", ustvrdila je Bratušek. Ona je na izvanrednoj sjednici parlamenta izvijestila zastupnike o mjerama iz programa stabilizacije javnih financija i nacionalnog programa reformi, dva ključna dokumenta o mjerama kojima želi vratiti makroekonomsku stabilnost kako bi izbjegla potrebu traženje međunarodne financijske pomoći.

Slovenska vlada uputila je već u petak ove programe Europskoj komisiji, a o njihovu sadržaju u ponedjeljak je ministre financija eurozone upoznao slovenski ministar financija Uroš Čufer. O tim dokumentima će se Bruxelles službeno izjasniti 29. svibnja. No, u ponedjeljak su svjetske agencije prenijele neke neslužbene ocjene da bi Bruxelles predložene mjere mogao ocijeniti nedostatnim te zahtijevati dodatne.

Slovenija neće biti dodatni čimbenik rizika u Europskoj uniji, makar se produbljivanje recesije u eurozoni ne može isključiti, rekla je Bratušek te više puta istaknula da su glavni ciljevi njene vlade ne samo stabilizacija javnih financija nego i ponovni gospodarski oporavak bez kojega "nema izlaska iz krize". Slovenija ima zdrave makroekonomske temelje, a njena vlada jasan plan koji pokazuje da će zaduživanje i proračunski deficit dovesti pod kontrolu, naglasila je slovenska premijerka.

Unatoč glasinama da će Slovenija morati zatražiti međunarodnu financijsku pomoć, koje su se "poput požara" širile nakon situacije s Ciprom, istakla je Bratušek, država je nedavno uspjela prodati državne obveznice za 3,5 milijardi američkih dolara na međunarodnom financijskom tržištu te tako dobiti vrijeme za provedbu fiskalne stabilizacije i reformi koje su izvedive i realne.

Uza sve to, za Sloveniju je, po njenoj ocjeni, novi gospodarski rast uz fiskalnu konsolidaciju jedini način da se prevlada kriza jer se službeno najavljuje da će slovenski BDP ove godine pasti za 1,9 posto, a potrošnja za 3,7 posto, te da će se ti trendovi kao i povećanje nezaposlenosti prenijeti i na iduću godinu.

Bratušek je najavila postupnu privatizaciju dijela državne imovine te program pomoći malim i srednjim poduzećima preko državnih jamstava u visini od 500 milijuna do milijarde eura. U vezi s privatizacijom i prodajom državnih udjela u poduzećima do kraja godine će biti prihvaćena strategija izlaska države iz vlasništva no, istaknula je, neće biti rasprodaje državnih tvrtki pod svaku cijenu, a privatizacija će ovisiti o kvaliteti potencijalnih strateških partnera te visini sredstava koju će ponuditi.

Po riječima slovenske premijerke, čisti slovenski proračunski deficit krajem godine iznosit će 4,2 posto BDP-a, a 7,9 posto BDP-a ako mu se pribroje sredstva planirana za dokapitalizaciju banaka, a Slovenija u 2017. godini može postići cilj uravnoteženja proračunskih prihoda i rashoda, odnosno proračun bez strukturnog deficita. Dva primarna cilja fiskalne politike su vratiti proračunski deficit na razinu ispod 3 posto BDP-a te smanjiti javni dug na 55 posto BDP-a iako će idućih godina on nešto porasti zbog državnih jamstava za 4 milijarde eura namijenjenih sanaciji banaka, upozorila je Bratušek.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tzv. slaba banka, u koju će se prebaciti dio loših potraživanja komercijalnih banaka, dobit će umjesto tih potraživanja obveznice s državnim jamstvom u visini 4 milijarde eura, što će privremeno povećati javni dug koji će se idućih godina postupno smanjivati zbog sredstava koja će država dobiti od privatizacije, ali će se tri najveće slovenske banke osloboditi loših kredita koje im onemogućuju normalnu kreditnu aktivnost. Udjel loših kredita u tri najveće banke u državnom vlasništvu će se nakon te operacije smanjiti sa sadašnjih 24,6 na 8,8 posto, dok će udjel loših kredita na razini cijelog slovenskog bankarskog sustava biti 10,3 posto, navela je Bratušek u parlamentu, ocijenivši da su ciljevi vlade na fiskalnoj konsolidaciji i gospodarskom oporavku realistični i da ih je moguće postići.