Slovenski BDP po stanovniku, izražen u kupovnoj moći, stagnira zadnjih godina u odnosu na europski prosjek pa zadnje dvije godine iznosi 82 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u EU.

Prema podacima službe za makroekonomske analize slovenske vlade, koji se podudaraju i s podacima Eurostata, zapadni dio zemlje, koji se vodi kao statistički bogatija regija, dostiže 97 posto, a siromašnija istočna samo 68 posto europskog prosjeka.

Slovenski BDP po stanovniku najviše je bio porastao 2008. godine, kad je iznosio 92 posto europskog prosjeka, ali se idućih godina smanjivao zbog posljedica krize i naglog pada izvoza. Tako je između 2010. i 2012. godine prosječni slovenski BDP po glavi stanovnika iznosio samo 84 posto europskog prosjeka, čime se zemlja po tom kriteriju ekonomske razvijenosti bila spustila na razinu iz 2003. godine.

Prema podacima službe za makroekonomske analize slovenske vlade, pad BDP-a u odnosu na europski prosjek nakon globalne krize iz 2008. godine, uz Sloveniju, u Europskoj uniji su imale su još samo Španjolska, Cipar, Velika Britanija i Grčka.

Zbog lanjskog povećanja nacionalnog BDP-a i ocjena da bi on mogao rasti ove godine za oko dva posto, slovenski analitičari vjeruju da je trend pada BDP-a po kupovnoj moći u odnosu na europski prosjek i konačno zaustavljen te da zemlja izlazi iz recesije.

Slovenska gospodarska komora ovog je tjedna objavila podatak da je slovensko gospodarstvo kao cjelina lani djelovalo najbolje u zadnjih šest godina jer je ostvarilo ukupnu neto dobit od 887 milijuna eura, ali uz napomenu da su rezultati još uvijek lošiji nego 2008. godine, kad je došlo do izbijanja krize i gospodarske stagnacije, jer je profit u šest godina prepolovljen.