Europska komisija dala je Sloveniji u srijedu devet preporuka za uklanjanje postojećih makroekonomskih debalansa, ali joj je, kao i nekim drugim članicama sa sličnim problemima, produžila rok u kojemu proračunski deficit mora svesti na manje od tri posto nacionalnog BDP-a.

Povjerenik EU-a za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn potvrdio je na konferenciji za novinare u Bruxellesu da Europska komisija predlaže da se Sloveniji rok za smanjenje deficita na manje od 3 posto BDP-a s kraja ove godine prolongira na kraj 2015., čime se novoj vladi, koju je prije dva mjeseca formirala Alenka Bratušek, daje prilika da ubrza najavljene strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju. Rehn je ocijenio da je slovenska vlada napravila napor prema fiskalnoj konsolidaciji, počela s čišćenjem bilanci banaka te da zato u sljedeće dvije godine može smanjiti deficit na manje od tri posto BDP-a, te da će joj strukturne reforme kad ih u cijelosti provede pomoći da izađe iz recesije.

U svojim preporukama za Sloveniju Europska komisija posebno inzistira na što bržem saniranju slovenskih banaka, posebno onih najvećih, upozorava na potrebu privatizacije, prezadužena poduzeća, nastavak konsolidacije javnih financija, poboljšanje konkurentnosti, nastavak reformiranja mirovinskog sustava i tržišta rada.

Zbog sumnji u to hoće li 900 milijuna eura, koliko je procijenila slovenska središnja banka, biti dovoljno za dokapitalizaciju banaka ove godine Europska komisija u poreporukama među ostalim predlaže da Slovenija za provjeru stanja aktive u bankama odmah angažira strane konzultante koji bi izvršili pregled stanja, posebno u dvjema najvećim bankama, Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), koje su u vlasništvu države.

Iako su postojale špekulacije da bi zbog makroekonomskih debalansa Slovenija mogla biti prva članica EU koja bi zbog njih ušla u poseban postupak koji predviđa i globu od 0,1 posto BDP-a, to se nije dogodilo, a slovenska vlada dobila je dodatno vrijeme da dokaže da Slovenija može sama riješiti svoje probleme, ocjenjuju slovenski mediji. Uz to, dodaju da Europska komisija pažljivo pratiti kako se zemlje članice koje su dobile posebne preporuke tih preporuka i pridržavaju, te kako provode strukturne reforme i stabilizacijske mjere koje su same donijele, te da mogućnost primjene predviđenih sankcija protiv nediscipliniranih članica ni u buduće nije isključena jer je postupak moguće pokrenuti bilo kada.