Planovi srpskog poduzetnika Miodraga Kostića o izgradnju “slovenskog Cannesa” naišli su na novu veliku prepreku, piše portal Siol.net.

Nakon što je slovenska država spriječila Kostićevu kupovinu šest Istrabenzovih hotela u Portorožu (ima hotel Kempinski), zakomplicirali su mu se i planove za zračnu luku, u kojoj je njegov MK Group lani postao vlasnik 54 posto dionica. Ministarstvo infrastrukture, na čelu s Alenkom Bratušek, uključit će crveno svjetlo, navodi portal.

Pogrešna tumačenja

Zračna luka Portorož već godinama želi dužu uzletno-sletnu staza, nekoliko hangara i novu platformu. Međutim, već desetak godina očekuju novi prostorni plan koji bi omogućio širenje zračne luke, a time i slijetanje većih zrakoplova. Tome se snažno protive lokalni ekolozi jer je zračna luka Portorož s tri strane zatvorena Parkom prirode Sečoveljske soline, u kojem boravi 270 vrsta ptica.

Tu prepreku Aerodrom Portorož želi preskočiti izmjenama Zakona o zračnom prometu. U vladi već neko vrijeme lobiraju da se investicije i poslovi održavanja za opće dobro smiju izvoditi bez prethodnog dobivanja građevinske dozvole. Tako bi Portorožu bila potrebna samo projektna dokumentacija i suglasnost Agencije za civilno zrakoplovstvo koja je odgovorna za sigurnost.

Prema informacijama portala, lobističke aktivnosti Aerodroma Portorož povećane su nakon što je Kostić postao većinski vlasnik. Osim nastjanja bivšeg gradonačelnik Kopra Borisa Popovića, koji je s Kostićem u redovitim kontaktima, ministrici Bratušek iz Aerodroma Portorož prošlog je mjeseca stiglo pismo u kojem su pokušali iznijeti svoje argumente jer nadležno ministarstvo već sljedećih tjedana treba objaviti nacrt novog Zakona o zračnom prometu. Međutim, ministarstvo tvrdi je izgradnja zračne infrastrukture bez građevinske dozvole u suprotnosti sa sigurnošću letenja.

Trebaju veće zrakoplove

Izvori bliski ministarstvu i Agenciji za civilno zrakoplovstvo ističu da postoje izuzeća u zakonodavstvu za građenje bez građevinske dozvole, ali to se odnosi na manje ceste, uključujući one makadamske. “Ova pravila se ne mogu niti na koji način primijeniti na pistu zračne luke. Tko će jamčiti njezinu čvrstinu? I kako će, u slučaju bilo kakvih incidenata, biti moguće istražiti što je pošlo po zlu?“, pita jedan od sugovornika portala.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Drugi sugovornik, koji također ne želi biti imenovan, pita: “Tko će jamčiti da neće graditi hangar ili hotel pod okriljem proširenja staze?” U Portorožu su uvjereni da je riječ o kroničnom nerazumijevanju razvojnih potreba zračne luke. Staza je trenutno duga 1200 metara i široka 30 metara.

“Želimo je proširiti 150 metara na jednu i 80 metara na drugu stranu, što bi se sve obavljalo na području zračne luke i stoga ne bi ometalo park prirode, a duža pista je presudno za uspostavljanje novih zračnih veza jer kraća staza ne dopušta dolazak većih zrakoplova, pa je stoga i upitna isplativost linija”, objasnio je Robert Krajnc, direktor Zračne luke Portorož.

Drugi razlog zbog kojeg vlada odbija prijedlog Aerodroma Portorož odnosi se na status zračne luke. Iako je ta aerodrom jedan od tri od nacionalnog značaja, vlada ističe da funkcionira pod tržišnim uvjetima te ne može obavljati poslove za javnu korist.