Slovenci 2012. godinu neće zapamtiti po mnogo dobroga, jer ju je obilježila kriza zbog koje već skoro mjesec dana na ulicama prosvjeduju protiv "političkih i gospodarskih elita", ma što to značilo.

Razloga za dobro raspoloženje nema ni premijer Janez Janša. Za njegova prvog premijerskog mandata od 2004. do 2008. (obilježenog svjetskom i europskom konjukturom) slovenski BDP je rastao po nevjerojatnim godišnjim stopama od 5,9, zatim 6,9 pa 3,7 posto. To se iz današnje perspektive, s obzirom na prognoze o padu BDP-a u ovoj godini od oko dva posto, čini gotovo nestvarnim. Zato nova Janšina vlada, formirana nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanim krajem 2011. godine, ovih dana ima težak zadatak smirivanja nezadovoljstva i pozivanja na realizam istodobno dok je oko 160.000 zaposlenih u javnom sektoru najavilo za siječanj novi štrajk sličan onome iz travnja ove godine, jer ne pristaju na novo smanjenje plaća od pet posto.

U smirivanju javnog nezadovoljstva zbog pada u "godine mršavih krava" i recesijski ciklus Janšina vlada može računati i na novog predsjednika Boruta Pahora, iako su se dvojica lidera sa suprotnih strana političke scene donedavno optuživala za to tko je više kriv za sadašnje stanje.

Prijevremene izbore, nakon tri godine mandata Pahorove lijeve vlade, iznudio je upravo Janša. On je tijekom kampanje Pahora označio najvećim krivcem za "lakomisleno zaduživanje" zbog kojega se državni dug udvostručio, čime je, kako je tvrdio, kupljen socijalni mir, ali prodan dobar kreditni rejting te čak upozoravao na "grčki scenarij" ako se Pahorova politika nastavi.

Iako mnogo suzdržaniji u kritikama, Pahor je upozoravao da se Janša iz oporbene pozicije izjasnio protiv strukturnih reformi kojima bi se stanje popravilo te da je i sam odgovoran za pregrijavanje ekonomije u vrijeme blagostanja i visokih stopa rasta kad je Janša bio premijer, dopuštajući zaduživanje velikih građevinskih poduzeća i pokušaje njihove privatizacije bankarskim kreditima, što je završilo krahom, i za banke i za nesuđene "tajkune". Unatoč tome, Pahor je na nedavnim predsjedničkim izborima uživao Janšinu potporu u odnosu na njegova protukandidata, dosadašnjeg predsjednika Danila Tuerka kao, po Janšinoj ocjeni, simbola "stare ljevice". Zato budući odnos premijera i predsjednika ne bi trebao biti konfliktan, unatoč nepovoljnom političkom i gospodarskom ozračju zbog kojih se čuju i pozivi na nove prijevremene izbore u proljeće iduće godine.

Janšina vlada, sastavljena od pet stranaka u parlamentu, potvrđena je 9. veljače, nakon dva mjeseca neuspješnih pokušaja da vladu formira Zoran Janković, ljubljanski gradonačelnik čija je novoformirana stranka Pozitivna Slovenija (PS) u predizbornoj kampanji obećavala novi rast i velike investicije, što se u poastojećem europskom okruženju smatralo nerealnim.

Već krajem ožujka politička događanja obilježio je referendum o novom obiteljskom zakonu s većim pravima istospolnih parova. Za zakon, koji je donijela ranija Pahorova vlada, glasovalo je 45, a protiv 55 posto birača, što je vladi donijelo dojam prve pobjede koji se, međutim, s daljnjim suočavanjem s krizom, brzo izgubio.

Već idućeg mjeseca moćni sindikati javnih službenika javno su se po prvi put opredijelili protiv mjera štednje na kojima inzistira sadašnja vlada. U jednodnevnom štrajku i prosvjedima protiv stezanja remena i "rušenja socijalne države" sudjelovalo je 18. travnja 100.000 ljudi. Nakon dijaloga vlade i sindikata te obostranih ustupaka, parlament je poslije dva mjeseca ipak prihvatio opsežan paket mjera štednje i restrikcija kako bi se proračunski deficit, koji je 2011. iznosio 6,4 posto, do kraja 2014. godine sveo na najviše 3 posto BDP-a.

Nova razvojna faza

Novi LDC-i u Dugopolju i Velikoj Gorici temelj su za održiv razvoj Studenca

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

Završetak ljeta obilježila je tragedija velikog turističkog balona na topli zrak koji se srušio i izgorio nedaleko Ljubljane, kad je poginulo šestoro ljudi, a više ih je teško ozlijeđeno. U velikim poplavama koje su pak "deželu" pogodile 4. i 5. studenoga nije bilo ljudskih žrtava, ali je, osobito uz rijeku Dravu, bilo velike materijalne štete na kućama, stanovima i infrastrukturi, po službenoj procjeni oko 370 milijuna eura.

Godina na isteku bila je i godina u kojoj je drugi najveći slovenski grad Maribor nosio titulu "europske prijestolnice kulture" (zajedno s portugalskim Guimaresom). No, Maribor, kao središte regije koju je kriza puno jače pogodila od drugih i iz kojega su se zemljom proširili sadašnji prosvjedi, u širem smislu postao je i simbol novog vremena, obilježenog društvenim i političkim nemirima. Tim prije što je vlada zbog štednje morala otkazati zimsku Univerzijadu 2013. od koje je taj grad očekivao investicije teške nekoliko stotina milijuna eura.

Sloveniju su ove godine zatekle i dvije nepovoljne presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Jednom od njih je Sloveniji naložena isplata odštete skupini "izbrisanih" neslovenaca koji su 1992. godine ostali bez slovenskog državljanstva i domicila u Sloveniji, a radi se o visokim iznosima što bi, s obzirom na naputak suda da se problem riješi sistemski, moglo imati ozbiljne implikacije za državni proračun.

Drugim je pravorijekom iz Strasbourga Slovenija kao država proglašena odgovornom za staru deviznu štednju Ljubljanske banke koju mora vratiti trojici štediša iz BiH slijedom njihove individualne tužbe. I u ovom slučaju radi o tzv. pilot-presudi, što znači da Slovenija treba sistemski riješiti i druge slične slučajeve.

Slovenija je sredinom godine, na prvom susretu ministara vanjskih poslova u Zagrebu, otvorila u odnosu s Hrvatskom pitanje Ljubljanske banke, povezujući to s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom, što je u drugoj polovici godine obilježilo odnose dviju država. Dvije vlade su imenovale stručnjake za rješenje tog pitanja, ali Zdravko Rogić i France Arhar na dosadašnja četiri sastanka još nisu uspjeli doći do rješenja koje bi zadovoljilo slovensku stranu.

Ovo će pitanje označiti odnose dviju država i u idućoj godini jer je slovenski šef diplomacije Karl Erjavec i u svojom zadnjim nastupima kategorički izjavio da Slovenija bez rješenja tog pitanja i povlačenja tužbi protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima neće ratificirati hrvatski pristupni ugovor.