Većina slovenskih radnika na posao bi se u novoj godini opet mogla vratiti tek 3. siječnja, a tako je ovih dana odlučio i tamošnji parlament. Neradni 2. siječnja u toj je državi postojao više desetljeća, i to do 2012. zbog štednje, obzirom na to kako je izračunato da svaki neradni dan odnosi, statistički gledano, 0,1 posto slovenskog BDP-a.

No, stvarnoga dobitka baš i nije bilo jer su mnoge tvrtke zbog praznika Nove godine imale kolektivne odmore, pa su već 2014. krenule inicijative da 2.1. opet bude slobodan svima. Javno mnijenje gotovo unisono diše u tom smjeru, sudeći po anketi Dela, na kojoj se čak 82 posto ispitanika podupire da im taj dan bude neradan. Samo ih je 14 posto odgovorilo da im ne bio problem raditi toga dana. Od onih koji jesu za neradni dan, u Delu su izračunali da ih oko 42 posto podupire vladajući SDS, a potencijalni glasači te stranke, kao i brojni zaposleni, također, ne smatraju da je to populistički potez Vlade Mire Cerara.

Jer, 40 posto anektiranih misli upravo to, da je uvođenje, odnosno povratak još jednog praznika način da se Cerar umili javnosti. Oko 35 posto ispitanika, među kojima je većina podupiratelja stranke ZL i starijih osoba, je, pak, odgovorila da se time ispravlja nepravda nanesena 2012., kad se mislilo da će ukidanje praznika djelovati kao dobra protukrizna mjera.  Parlamentarci su zakon o novom neradnom danu morali uvesti po hitnom postupku kako bi već za dva tjedna bio u primjeni, budući da 2017. počinje u nedjelju, a 2. siječnja počinje prvi radni tjedan u godini.

Dio javnosti je predsjednika parlamenta Milana Brgleza kritizirao što je zakon dao u hitan postupak, jer mu, ocjenjuju, to inače nije praksa, no su zastupnici su brzo shvatili da je riječ i o njihovoj koristi, istakli su da nije u pitanju ideološki razlog, već je to pitanje radničke tradicije pa su pristali da glasanje o tome bude prioritet. Slovenski građani, inače, uživaju u 12 neradnih dana, proglašenih blagdanom ili državnim praznikom, od kojih čak u četiri navrata imaju po dva neradna dana.

To su 1. siječnja Nova godina, 8. veljače kao Prešernov dan, 27. travnja kao Dan otpora protiv okupatora, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak kao pomični u ožujku ili travnju, 1. i 2. svibnja kao Praznik rada, 25. lipnja Dan državnosti (isti kao u Hrvatskoj), 15. kolovoza Velika Gospa, 31. listopada Dan reformacije, 1. studenoga Dan mrtvih Svi sveti, 25. prosinca i 26. prosinca Božić i Dan neovisnosti i zajednosti.