Njemačka je, slijedeći primjer Škotske, odlučila zabraniti korištenje genetski modificiranih (GM) usjeva.

No kako javlja CNBC, unatoč tome što bi to bi moglo rezultirati pozitivnim promjenama za konvencionalne poljoprivrednike u navedenim zemljama, moglo bi rezultirati i rastom cijena hrane.  Ovim su potezom obje zemlje iskoristile pravo moratorija na uvoz GM sjemena, koje im je Europska Unija ostavila unutar dozvole uvoza pojedinih GM sojeva kukuruza, uljane repice, pamuka te soje, otpornih na određene herbicide i štetne kukce. Prema naknadnoj odluci s početka ove godine, svakoj je državi članici ostavljeno pravo samostalnog odlučivanja ukoliko takav uvoz smatra  nepoželjnim. Škotska je u kolovozu ove godine donijela odluku o zabrani uvoza. Reuters je prošlog tjedna potvrdio kako će i Njemačka slijediti škotski primjer.

Međutim, CNBC prenosi zabrinutost Vijeća za znanost Velike Britanije zbog novog europskog trenda.  "Zabrana korištenja tehnologije u poljoprivredi snažna je zapreka istraživanjima. I istraživač i ulagači preferiraju okružja u kojem je tehnologija dobrodošla, a ne nepoželjna." Ekonomski stručnjaci Capital Economicsa, poput Hamisha Smitha, upozoravaju pak da su za rast cijene konvencionalnih usjeva ključna dva faktora. "Ako potražnja za nemodificiranim usjevima ostane snažna, proizvođači iz zemalja poput Škotske i Njemačke mogli bi doživjeti da cijene njihovih sorti porastu. No, istodobno je za njihov uspjeh ključno i da ostale zemlje ne okrenu leđa GM vrstama", pojašnjava Smith.

GM usjevi, zahvaljujući razvoju genetskog inženjeringa, imaju promijenjenu DNK strukturu, sa svrhom povećanja poljoprivredne produktivnosti. Oni koji podržavaju genetski modificirane kulture kao opravdanje najčešće navode kako je tako modificirana biljka manje osjetljiva na štetnike i bolesti, a samim time, u konačnici, i isplativija. Iako postoji, do sada već dobro poznata, zabrinutost oko GM usjeva, na koju višetsruko upozorava i Greenpeace, ona nije omela širenje zemljišnih kapaciteta za ovu vrstu poljoprivrede.

Unatoč kritikama kako je riječ o genetskom zagađanju, a ne kvalitetnoj hrani, i unatoč bojazani da bi se GM organizmi mogli razmnožavati s prirodnim organizmima, na globalnoj razini postoji više od  181,5 milijuna hektara zemlje predviđene za genetski modificiranu hranu. U odnosu na 2013. godinu, ta se brojka povećala za 6,3 milijuna hektara, odnosno 3,6 posto, prenosi ISAAA, neprofitna organizacija koja postoji s ciljem promicanja genetski modificiranih i biotehnoloških usjeva.