Val istraga poreznih vlasti pokrenut je u ponedjeljak nakon što su na vidjelo izašli dokumenti u aferi Panama Papers, najvećem skandalu nakon WikiLeaksa prije tri godine koji kompromitira cijeli niz svjetskih političara.

Istrage su pokrenute u Australiji, Novom Zelandu, Indiji, Francuskoj i Austriji nakon curenja preko 11,5 milijuna dokumenata iz panamske odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca. Dokumente koji datiraju od 1977. do danas objavio je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) u suradnji sa stotinu medijskih kuća. Dokumenti su pokazali da je Mossack Fonseca za cijenu od 1000 dolara u Panami otvaralo fiktivne tvrtke s fiktivnom upravom preko kojih su se oprale milijarde dolara. 

Duga lista klijenata
Poslovanje nekih tvrtki povezuje s nelegalnom trgovinom oružjem i drogom. Reuters je prenio izjavu Ramona Fonsece, direktora spmenute odvjetničke firme, koji je objavu podataka nazvao "međunarodnom kampanjom protiv privatnosti".Lista klijenata Mossack Fonsece sadrži imena predsjednika, ministara i premijera, ruskih oligarha, dužnosnika nogometne organizacije FIFA-e i nekih od najpoznatijih nogometaša. U nelegalne financijske transakcije tako su upleteni i dugogodišnji bivši egipatski predsjednik Hosni Mubarak te sirijski predsjednik Bašar al-Asad, islandski premijer Sigmundur Dvid Gunnlaugsson sa suprugom, članovi obitelji britanskog premijera Davida Camerona te kineski predsjednik Xi Jinping. Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić u razgovoru za Poslovni dnevnik komentirao je da se zapravo ne radi o pretjerano iznenađujućem scenariju jer su off shore tvrtke atraktivne financijskim istražiteljima.

"Off shore je legitiman način poslovanja u kojem su se malverzacije pokušale spriječiti međunarodnim bankarskim propisima. No, popis uključuje neke od najbogatijih zemalja svijeta koje, bez obzira što se nazivaju socijalno uređenim zemljama, imaju jedan zajednički cilj, a to je profit", kaže Brkić. Dodao je i da će se, posljedično, zakonski okviri takva poslovanja zasigurno postrožiti, no u kojem opsegu, ostaje nam tek vidjeti. Zanimljivo je da, iako nijedan dokument Mossack Fonsece ne implicira izravnu umiješanost ruskog predsjednika Vladimira Putina, isto se ne može reći za njegove najbliže suradnike koji su navodno "zamračili" dvije milijarde dolara. Naime, Putinovi prijatelji iz djetinjstva, danas državni moćnici i ruski oligarsi, suočeni su s optužbama za financijsku zloporabu.

Za Kremlj 'ništa nova'
Putinov "unutarnji krug" čine Sergej Roldugin, ruski čelist i direktor konzervatorija u Sankt Petersburgu te oligarsi Boris i Arkadij Rotenburg čije su off shore kompanije povezane s poslovanjem Bank Rossiya koja se smatra "Putinovom blagajnom" i stoga se nalazi na popisu tvrtki pod zapadnim sankcijama. "Putinovi suradnici lažirali su plaćanja, antidatirali su dokumente i tajno stekli utjecaj nad ruskim medijima i ruskom automobilskom industrijom", piše na svojoj mrežnoj stranici ICIJ.

Iz ureda ruskog predsjednika stigao je komentar da objavljena financijska izvješća ne sadrže "ništa konkretno i ništa novo" i ciljaju na Putinovu diskreditaciju uoči parlametarnih izbora u rujnu i predsjedničkih izbora za dvije godine. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko također je koristio usluge panamskog odvjetničkog društva, iako je u svojevremeno obećao da će prodati većinu svoje imovine. Pokazalo se da je dioničar tvrtke sa sjedištem na britanskim Djevičanskim otocima. Islandski je premijer u središte pažnje došao jer su javnosti postali dostupni dokumenti iz kojih je razvidnom postala njegova financijska situacija. Materijali Mossack Fonseca sugeriraju da je Gunnlaugsson skrio milijune dolara na britanskim Djevičanskim otocima.