Prvi bilateralni susret ruskog i američkog predsjednika prošao je u znaku pitanja pregovora sa Sjevernom Korejom, nuklearnog sporazuma s Iranom te sukoba u Ukrajini i Siriji. Vladimir Putin i Donald Trump u ponedjeljak su se “hladnoratovski” susreli na neutralnom terenu, u finskom glavnom gradu Helsinkiju.

Da trenutni rusko-američki odnosi nisu daleko od vremena bipolarnog sučeljavanja, potvrdile su i Trumpove riječi po dolasku u Finsku. “Naši odnosi s Rusijom nisu nikad bili gori zahvaljujući dugogodišnjoj američkoj gluposti i sada zbog namještenog lova na vještice”, napisao je Trump na Twitteru prije svoga susreta s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom. Podsjetimo, prije nekoliko dana američka savezna velika porota podigla je optužnicu protiv 12 ruskih vojnih obavještajaca zbog hakiranja računalne mreže predsjedničke kandidatkinje Hillary Clinton i Demokratske stranke tijekom predsjedničkih izbora prije dvije godine. Trump optužuje svoga prethodnika Baracka Obamu što ništa nije poduzeo 2016. kada je ga je FBI obavijestio o ruskom miješanju “jer je mislio da će pobijediti nepoštena Hillary”.

Iz tog razloga dio analitičara smatra kako će susret Trump-Putin, iako potreban, u SAD-u biti dočekan s dodatnom dozom sumnjičavosti u veze američkog predsjednika i Kremlja. Iako susret nema službenu agendu, prema tvrdnjama američkih vanjskopolitičkih analitičara, pitanje Sjeverne Koreje svakako će biti pri vrhu dnevnog reda Trumpa i Putina. Dok je, prema upućenim izvorima američkih medija, ruski predsjednik zatražio od američkog nastavak pregovora s Pjongjangom, Trump je zatražio da se Moskva nastavi pridržavati sankcija radi pritiska na režim Kim Jong Una. Poštivajući rezuluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od lanjskog listopada, ruska se vlada pridržava sankcija Sjevernoj Koreji, ali je odbila sudjelovati u američkom planu izoliranja te države.

Rusija je, kako na političkom, tako i na ekonomskom planu jedna od rijetkih saveznica Sjeverne Koreje. Osim što je Moskva 2014. otpisala 90 posto od 11 milijardi dolara sjevernokorejskog duga još iz sovjetskih vremena, Rusija je glavna destinacija za sjevernokorejske “gastarbajtere”. Što se tiče Ukrajine i Sirije, Putinovo je viđenje da se rješenje na tim svjetskim žarištima može pronaći ako Amerika smanji svoju prisutnost. Je li Trump uvažio ovakve ruske ideje, do zaključenja broja ostalo je nepoznato. No, europski tisak podsjeća da ruski predsjednik već zna kako se nositi s američkim liderima. Nakon Billa Clintona, Georgea W. Busha i Baracka Obame, Trump je četvrti predsjednik s kojim se “vladar Kremlja” susreće.