Rezultati studije kompanija MasterCard i EY pokazali su da je razina sive ekonomije u BiH iznosila 25,5% BDP-a 2014. godine, a da sektor hrane, pića i cigareta u toj brojci sudjeluje sa 42%, javlja TV N1.

Studija pokazuje ekonometrijsku procjenu sive ekonomije u Bosni i Hercegovini, uključujući ukupne razmjere i razvoj u posljednjih nekoliko godina. Ovo je prvi put da je siva ekonomija analizirana u cjelini, kako njeni pasivni, tako i aktivni aspekti. Pasivna komponenta oslikava situacije u kojima potrošač u gotovini plaća redovnu cijenu, ali prodavač ne registrira tu transakciju (npr. ne izda račun za ugostiteljsku uslugu) i na taj način profitira izbjegavajući plaćanje poreza.

Gotovinsko plaćanje je razlog pasivne sive ekonomije, te se ona može suzbiti povećanjem korištenja elektronskih načina plaćanja. Kod aktivne sive ekonomije, obje strane koje sudjeluju u transakciji profitiraju od njenog neprijavljivanja, npr. potrošaču je omogućeno da plati cijenu koja je niža od redovne, ukoliko ne zahtijeva izdavanje računa. Prema procjenama studije, pasivna siva ekonomija doseže 21% BDP-a, što predstavlja 1,1 milijardu maraka (oko 4,4 mlrd. kuna) prihoda koje je država izgubila zbog neoporezivanja dobiti kompanija i neubiranja PDV-a.